Nuklearna nesreća: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Nesreće nuklearnih elektrana: nepismeno |
ispravljene pravopisne greške Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 4:
[[Image:Atmospheric radiation to human.jpg|thumb|right|Putevi zračne radioaktivne kontaminacije do čovjeka]]
'''Nuklearnu i radijacijsku nesreću''' je definirala [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] kao događaj koji je doveo do značajnih posljedica za ljude, okoliš ili postrojenja. Primjeri uključuju smrtne posljedice za ljude, visoko otpuštanje radioaktivnosti u okoliš ili topljenje jezgre reaktora. Najvažniji primjer velike nuklearne nesreće je ona koja se dogodila u [[Černobil]]u [[1986.]] godine. kada je došlo do
Djelovanje nuklearnih nesreća bila je glavna tema rasprava praktički od dana kada je konstruiran prvi nuklearni reaktor. Ono je i ključan faktor zabrinutosti javnosti oko nuklearnih postrojenja. Usvojene su neke tehničke mjere za smanjenje rizika od nesreća i minimiziranje količine radioaktivnog otpuštanja u okoliš . Usprkos korištenju tih mjera bilo je mnogo nesreća s različitim posljedicama kao i
Benjamin K. Sovacool je izvjestio da je bilo 99 nesreća u nuklearnim centralama. 57 nesreća dogodilo se nakon tragedije u Černobilu, a 57% svih dogodilo se u SAD-u. Ozbiljne nuklearne nesreće uključuju
Nesreće nuklearnih podmornica uključuju nesreću nuklerne jezgre na podmornicama K-19 (1961.g.), K-27( 1968.g.) i K-431 (1985.g.) Ozbiljne radijacijske nesreće uključuju Kyshtym katastrofu,
[[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] održava web stranicu koja izvještava o nedavnim nesrećama.
|