Šangaj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 416:
| align=center| 24.256.800<ref>''[https://web.archive.org/web/20150309200433/http://www.stats-sh.gov.cn/sjfb/201502/277392.html 2014年上海市国民经济和社会发展统计公报]'', Časopis za gospodarski i društveni razvoj Šangaja, 28. veljače 2015. {{zh}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref>
|}
==Gospodarstvo==
Grad je dugo bio jedan od vodećih centara [[Tekstilna industrija|tekstilne industrije]] Narodne Republike Kine<ref>Holger Apfel i Christoph Hein, ''[http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/chinas-textilindustrie-am-seidenen-faden-11013119.html Am seidenen Faden]'', faz.net, 10. srpnja 2010. {{de}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref>. Drugi važni proizvodni sektori su proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, vozila (uglavnom brodovi), strojevi, čelik, papir i tiskovine. Osim toga, električna i elektronička oprema i uređaji poput računala, radija i kamera izrađuju se u velikom opsegu.
Početkom kineskih ekonomskih reformi početkom 1980-ih, Šangaj je u početku bio nadmašen južnim pokrajinama, kao što je [[Guangdong]]. No, početkom 1990-ih kineska vlada pod [[Jiang Zemin]]om uložila je velika sredstva u Šangaj, s ciljem stvaranja novog gospodarskog središta u istočnoj Aziji.
Šangaj i [[Hong Kong]] su rivali za rang najveće poslovne metropole u Kini. Hong Kong ima tu prednost što ima više iskustva u tom polju, posebno u [[bankarstvo|bankarstvu]], no Šangaj ima bliže veze s kineskim zaleđem i središnjom vladom u Pekingu. U isto vrijeme, u Šangaju ima više prostora za nova ulaganja, dok je prostor u Hong Kongu ograničen.
Osnovana 1990. godine, Šangajska burza (SSE) danas je glavna burza u Kini. God. 2002., ''Shanghai Gold Exchange'' (SGE), najveća robna razmjena u Kini za plemenite metale ([[zlato]], [[srebro]] i [[platina]]). Šangaj se nalazi na šestom mjestu u poretku najvećih svjetskih financijskih centara (od 2018.)<ref>[https://web.archive.org/web/20180327144825/http://www.longfinance.net/Publications/GFCI23.pdf The Global Financial Centres Index 23.], 27. ožujka 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref>.
Od 1991. gospodarski rast u Šangaju bio je dvoznamenkasti, što grad čini jedinom regijom u Kini koja to postiže. Godišnji gospodarski rast u Šangaju je oko dvanaest posto i pao je do 2015. na 8 posto. U 2015. godini Šangaj je zaradio 2,50 bilijuna juana (401 milijardu dolara) u BDP-u, stavljajući ga na 12. mjesto među kineskim pokrajinama. BDP po glavi stanovnika iznosio je 113.511 juana (17.090 USD) godišnje (na trećem mjestu među kineskim pokrajinama). Razina prosperiteta u pokrajini iznosila je 210% kineskog prosjeka, otprilike jednako kao u Češkoj. Šangaj je kineski grad s najvećim gospodarskim rezultatom, te se nalazi na 8. mjestu u svijetu prema rangiranju gradova prema bruto domaćem proizvodu (prilagođenom kupovnoj moći) 2014. godine.<ref>Alan Berube, Jesus Leal Trujillo, Tao Ran i Joseph Parilla: ''Global Metro Monitor'', Brookings. 22. siječnja 2015.</ref>
God. 1984 u Antinu je [[Volkswagen]] kao [[joint venture]] izgradio prvu tvornicu „zapadnjačkih” automobila. Šangajski Volkswagen je imao tržišni udio od oko 60 posto u Kini, što je u stalnom padu zbog sve veće konkurencije. Međutim, visoke uvozne carine na strana vozila čine ih još skupljima. Nakon pristupanja Kine [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO) povodom konferencije [[APEC]]-a 2001. ogd., uvozne carine postupno su se smanjivale.
U Šangaju radi oko 300.000 [[tajvan]]skih i 50.000 drugih stranaca, uglavnom iz Japana, SAD-a, Južne Koreje, Singapura, Njemačke (7000), Francuske i Kanade. Većina njih radi u tvrtkama sa stranim kapitalom ili stalnim stranim predstavništvima.
==Zbratimljeni gradovi==
| |||