Guangzhou: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
lektura
update podataka i poveznica
Redak 3:
| ime_genitiv =Guangzhoua
| izvorno_ime =广州
| translit_jezik1 = Guangđou
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
Redak 34:
| translit_jezik2_info6 =
 
| slika_panorama = Guangzhou_skyline.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike = Panorama Guangzhoua 2013.
 
| slika_zastava =
Redak 57:
| slika_lokacijska_karta_država =
 
| nadimak = ''Grad ovnova, Grad cvijeća, Suicheng''
| geslo =
 
| širina-stupnjevi =23
| širina-minute =607.55
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =113
| dužina-minute =15.58
| dužina-oznaka =E
 
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] [[Kina]]
| lokacija1_ime =Provincija[[Kineska pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Guangdong]]
| lokacija2_ime =
Redak 94:
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =ZhangWen GuangningGuohui
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 = Tajnik KPK
| ime_vođe1 =Zhang Shuofu
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
Redak 116:
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 21 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina =20062018.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =711.607547.200491
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =914.754904.600400
| stanovništvo_šire_gustoća =12.627000 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime = [[Metropolitansko područje]]
| stanovništvo_prazno1 = 25 milijuna
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
Redak 144:
| gradovi_prijatelji =
 
| prazno_ime = BND (2018.)
| prazno_info = 347 milijardi [[$]]
| prazno1_ime = Po glavi stanovnika
| prazno1_info = 23.963 $
| prazno2_ime = Registarske pločice
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
Redak 164:
 
}}
'''Guangzhou''' ([[kineski]]: 廣州, [[pinyin]]: ''Guǎngzhōu''; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao '''Kanton''' (''Kwangchow'' ili ''Kwong Chow''), je glavni i najveći grad [[Kina|kineske pokrajine]] provincije [[Guangdong]]. Nalazi se na jugu Kine, nau zaljevu koji je poznat pod imenom [[Biserna rijeka]] (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini [[Hong Kong]]a u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.
[[Datoteka:Guangzhou_montage.png|mini|lijevo|<center>Razglednica Guangzhoua: Poslovna četvrt Tianhe CBD, [[Kantonski toranj]] i pagoda Chigang, Haizhu most, Memorijalna dvorana Sun Yat-sen, „Kip pet ovnova”, Zhenhai toranj u parku Yuexiu i Katedrala Svetog Srca.]]
 
==Zemljopisne odlike==
'''Guangzhou''' (poznat i kao Kanton) je glavni grad [[Kina|kineske]] provincije [[Guangdong]]. Nalazi se na jugu Kine, na zaljevu koji je poznat pod imenom [[Biserna rijeka]] (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini [[Hong Kong]]a u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.
 
Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom [[Biserna rijeka]]. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima [[Hong Kong]]om, [[Shenzhen]]om, [[Foshan]]om, [[Zhongshan]]om i [[Makao]]m i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).
==Povijest==
 
Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem [[monsun]]a. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.
Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pr. Kr. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]] i postao pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. 758. godine su ga napali [[Arapi|arapski]] i [[Perzijanci|perzijski]] pirati. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.
 
==Povijest==
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili [[Portugalci]] koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. 1557. su Portugalci u blizini osnovali trgovačku postaju [[Makao]] koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. se Kina otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Do 1842. je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima, a nakon 1842. se otvaraju ostale kineske luke.
 
Prvi grad na području Guangzhoua je bio '''Panyu''' osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva [[Nanyue]]. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]] i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. godinenapali su ga napali [[Arapi|arapski]] i [[Perzijanci|perzijski]] pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa [[Huang Chao]].
Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu je ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. 1949. je Guangzhou bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na [[Tajvan]]. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.
 
Razdoblje [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije [[T'ang]], iskoristio je guverner [[Dinastija Kasniji Liang|Kasnijeg Lianga]], Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili [[Južni Han]], koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške ([[Židovi]], [[kršćani]], [[Parsi]]), već su uključivale i „perzijske žene”<ref>[Memoari istraživačkog odjela Toyo Bunka (Orijentalna knjižnica)], Ann Arbor, Toyo Bunko, 1928. str. 34. 16. svibnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. lipnja 2019.</ref>. Guangzhou je posjetio i maroški putnik [[Ibn Battuta]] tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima<ref>Ross E. Dunn, The Adventures of Ibn Battuta, University of California Press, 2005., str. 259. ISBN 978-0-520-05771-5</ref>.
==Geografija==
 
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili [[Portugalci]] koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali '''Cantão''' i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. su Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju [[Makao]] koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. se Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. DoOd 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon [[Opijumski ratovi|Opijumskih ratova]] 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije<ref>Paul A. Van Dyke, ''The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast'', 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.</ref>.
Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom [[Biserna rijeka]]. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima [[Hong Kong]]om, [[Shenzhen]]om, [[Foshan]]om, [[Zhongshan]]om i [[Makao]]m i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).
 
Od 1918. je '''Guangzhou''' službeno ime grada, a ''Panyu'' jeostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. [[Japanci]] su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. je Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na [[Tajvan]]. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.
Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem [[monsun]]a. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.
 
==Znamenitosti==