Eridu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 29:
Prema Gwendolynu Leicku Eridu je osnovan na spoju tri različita ekosustava i tri različita životna stila<ref>Gwendolyn Leick, ''Mesopotamia: The Invention of the City'', London: Allen Lane, 2001., ISBN 0-7139-9198-4</ref>. Najstarije poljoprivredno naselje temeljilo se na intenzivnoj poljoprivredi s navodnjavanjem. Karakteristična je bila gradnja kanala i kuća od blatnih cigli. Druga kultura su bili ribari koji su obitavali u nastambama od trske. Trećoj kulturi pripadalo je nomadsko stanovništvo s ovcama i kozama, a obitavali su u šatorima. Kate Fielden kaže da je najranije naselje iz 5000. pr. Kr. i da je izraslo u značajan grad do 2900. pr. Kr., te da je pokrivao oko 8 do 10 hektara. Fielden dalje navodi da je grad do 2050. pr. Kr. izgubio svoj značaj. Ima veoma malo dokaza da je grad bio nastanjen poslije toga. Osamnaest hramova od blatnih cigli, jedan na drugom, nalazi se na mjestu nezavršenog [[zigurat]]a vladara Amar-Sina (vladao od oko 2047. pr. Kr. - 2039. pr. Kr.).
 
Arheološka iskapanja Eridua su izveli [[Iračani]] iz iračkog antičkog departmana između 1946. i 1949. god. Ispod terase sa sumerskim hramovima ustanovljeno je 19 kulturnih slojeva. Najstariji slojevi pripadaju tzv. Eridu-kulturi (druga polovica VI. tisućljeća pr. Kr.) koju obilježava keramika fine obradbe, ukrašena crveno ili tamnosmeđe slikanim geometrijskim uzorcima: kasniji slojevi pripadaju kulturama Hadži Mohamed i Obeid (prethodila sumerskoj kulturi), a otkriveni su ostatci hramova na platformi s prilaznom rampom. To su građevine od opeke s velikom dvoranom okruženom manjim prostorijama i oltarima; grobovi su također zidani opekom<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18259 Eridu] na enciklopedija.hr, Pristupljeno 24. srpnja 2016.</ref> . Jedan od njih je i [[Enki]]jev hram, poznat kao E2-abzu („kuća kozmičkih voda”) i bio je smješten na rubu močvare, tj. jednog [[abzu]]a. Neki spremnici svete vode u [[babilon]]skim i [[Asirija|asirskim]] hramovima također su nazivani abzu („apsu“).
 
==Izvori==