Razlika između inačica stranice »Ustaše«

Dodano 1.775 bajtova ,  prije 1 godinu
(prikladno; i SSSR je bio saveznik Osovini, isto je progonio nepoželjne nacionalne i vjerske zajednice, među njima i Židove)
===Stvaranje Hrvatskog domobrana===
{{Glavni|Hrvatski domobran (organizacija)}}
 
== Hrvatska 1928.-1934. godine u vrijeme organiziranih političkih ubojstava ==
Sustav represija protiv bilo čak i verbalnog otpora, monarhiji, velikosrpskoj hegemoniji, unitarističko-centralističkoj politici i praksi u upravljanju Kraljevinom izgrađivan od samog početka te države, od prosinca 1918. godine. Pravno je uporište dobio u Zakonu o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi. Država je ponajviše i ponajprije silom, a tek zatim pravnim sredstvima, nastojala držati u pokornosti sve neposlušnike, od onih koji su se borili za nacionalna do onih koji su tražili socijalna prava. Kažnjavala je posredstvom organa vlasti - od upravnih do policije, žandarmerije i vojske - i, tek na kraju, sudskih instanci, oporbenu politiku i akcije, a osobito one na Kosovu, u Makedoniji, Vojvodini i, dakako, u Hrvatskoj.' U Hrvatskoj, koja je, iako je bila konstitutivni dio države, došla u neravnopravan položaj u nacionalnomu, gospodarskomu, političkomu i kulturnom pogledu naročito, u odnosu na Srbiju, spontani i organizirani otpor uspostavljenom poretku bio je najizrazitiji i najjači. Zato su represije spram Hrvatske i Hrvata postale i ostale svakodnevnom pojavom. Vojnička nasilja, batinanja neposlušnika, uhićenja za sitnice, policijski i žandarmerijski pritvor bez istrage, zabrana oporbenog političkog djelovanja, dugotrajni sudski zatvor i dosuđene oštre kazne,pa i kazne smrti, ali i usmrćivanja bez suđenja - bili su odgovor države na seljačke
i radničke nemire i bune, na djelatnost oporbenih stranaka, grupacija i pojedinaca. Osobito se progonilo zbog uvrede kralja i kraljevske kuće; po Zakonu o zaštiti države takva uvreda ocjenjivana je i kažnjavana kao teži zločin."<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/157996]</ref>
 
Atentat u [[Beograd|beogradskoj]] Narodnoj skupštini [[20. lipnja]] [[1928.]] na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] te skora smrt [[8. kolovoza]] iste godine stvorili su novu [[Politika|političku]] i [[Psihologija|psihološku]] situaciju u [[Hrvati|hrvatskom]] [[narod]]u unutar [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Posljedica toga bilo je revolucionarno gibanje među hrvatskom mladeži raznih političkih usmjerenja. Hrvatska ujedinjena omladina održala je veliku skupštinu u [[Zagreb]]u [[30. rujna]] 1928. i u skupštinskoj rezoluciji iznijela da "neustrašivo stoji na braniku samostalne hrvatske države". Tijekom listopada stvorena je organizacija [[Hrvatski domobran]], koja počinje izdavati istoimene [[novine]] [[16. listopada]] 1928. U novinama su surađivale vodeće hrvatske političke ličnosti, od [[Vlatko Maček|Vlatka Mačeka]] do [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]]. Novine su zabranjene oko [[Božić]]a 1928. Poslije proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|diktature]] [[kralj]]a [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] [[6. siječnja]] [[1929.]] te zabrane svih stranaka i zaokreta prema stvaranju jugoslavenske nacije, iz domovine bježe [[Branimir Jelić]], [[Gustav Perčec]] i [[Ante Pavelić]]. Njima se u izbjeglištvu postupno pridružuju [[August Košutić]] i [[Juraj Krnjević]] te desetak hrvatskih sveučilištaraca i radnika. Pavelić i Perčec posjećuju [[Sofija (grad)|Sofiju]] i potpisuju [[20. travnja]] 1929. s predstavnicima Makedonskog nacionalnog komiteta [[Sofijska deklaracija|Sofijsku deklaraciju]], koja naglašava da će koordinirati "svoju legalnu djelatnost za izvojštenje čovječjih i narodnih prava, političke slobode te podpune nezavisnosti i Hrvatske i Makedonije". Zbog ove deklaracije Pavelića i Perčeca Sud za zaštitu države u Beogradu osudio je [[17. srpnja]] 1929. na smrt. Otada Pavelić javno nastupa protiv Kraljevine Jugoslavije i traži uspostavu samostalne hrvatske države. Do [[Ljeto|ljeta]] [[1931]]. postoji suradnja između Pavelića te Košutića i Krnjevića. Od kolovoza [[1930]]. počinje organiziranje hrvatskih radnika u [[Belgija|Belgiji]], a zatim u [[Južna Amerika|Južnoj]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Branimir Jelić osniva prvi ogranak Hrvatskog domobrana u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] [[12. svibnja]] 1931., a u [[Europa|Europi]] je osnovano Vrhovno starješinstvo Hrvatskog domobrana na čelu s Pavelićem. Hrvatski domobran bio je masovna organizacija koja je izdavala tjednike: "[[Hrvatski domobran (časopis, Buenos Aires)|Hrvatski domobran]]" (1931. - 1944.) u Buenos Airesu i "[[Nezavisna hrvatska država (časopis, Pittsburgh)|Nezavisnu hrvatsku državu]]" (1933. - 1942.) u [[Pittsburgh]]u.