Dame Gruev: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m usklađivanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 72:
|fusnote =
}}
'''Dame Gruev''' punim imenom '''Damjan Jovanov Gruev''' (* [[Smilevo]] kod [[Demir Hisar|Demir Hisara]] [[19. siječnja]] [[1871.]] - † Rusinovo kod [[Berovo|Berova]], u današnjoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] [[23. prosinca]] [[1906.]] ), bio je [[MakedonciMakedonija (regija)|makedonsko]]-[[Bugari|makedonskiskibugarski]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23560 HE]</ref><ref>[http://www.strumski.com/books/AdresaPitomaca_Sv_Save_D_Gruev_.pdf "Zar mi Srbi?! Mi, sa kojimo se ovde svagda postupalo kao sa Bugarima, mi koji smo i od ovdašnje male dece nazivani "Bugarima"?!...Mi se samo možemo diviti tolikoj drskosti onih, koji nas nazivaju "Srbima", kad oni time ne čine drugo šta, već naranjuju srce, kako nama, tako i svakom rodoljubu Makedoncu...Krv nije voda kaže srpska narodna poslovica...i neka svaki Srbin zna, da kao što svaki srbin rado bi glavu dao no da promeni svoje dično ime - Srbin, tako isto i svaki Bugarin braniće svoju narodnost do poslednjeg časa od svakog tuđeg nasrtaja."]</ref> revolucionar, jedan je od povijesnih vođa [[VMRO]]-a, uz [[Goce Delčev|Goce Delčeva]] neosporno najznačajniji vođa pokreta.
 
Danas je Dame Gruev predmet žestokih polemika između [[Bugari|bugarskih]] i [[Makedonci|makedonskih]] povjesničara, oko toga kojem je on nacionalnom korpusu pripadao, o njegovim pravim namjerama i osjećajima.<ref>[http://web.archive.org/20080212225011/www.geocities.com/vmro_makedon/Knigi/spomdg06.html Iz knjige: Uspomene na Dame Grueva..''Ви зборувам сосема искрено, поводот за создавањето на ваквата ужасна атмосфера го дадоа Србите; Бугарите во Македонија се однесуваат полојално отколку Грците и Србите, тоа можеби затоа што нашите таму се мнозинство и ние под своите нозе чувствуваме солидна морална почва. Бугарската девиза - политичка слобода - делува многу привлечно кај народот.''...Jedan razgovor s Dame Gruevom, u Dan br. 391, Sofija 17. siječnja 1905. str. 2.]</ref>
Redak 83:
U siječnju [[1888.]] godine privučen tadašnjom srpskom propagandom odlazi na daljnje besplatno školovanje (na račun društva Sv. Sava) u [[Beograd]] zajedno sa jednom grupom od 19 mladića.
 
U [[Beograd]]uBeogradu završava gimnaziju i upisuje se na tadašnju Veliku školu (fakultet) iz koje je isključen [[1891.]], nakon čega odlazi u [[Sofija|Sofiju]] i upisuje se na Višu školu (Nastavnički fakultet) ali i tamo je isključen.
U Sofiji pronalazi političke istomišljenike, nezadovoljnike odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i njegovog 23. člana sa njima osniva organizaciju - ''Družba''.