Razlika između inačica stranice »Rafael«

Dodano 14 bajtova ,  prije 1 godinu
m
pogrešno unesen datum smrti Bramantea
m
m (pogrešno unesen datum smrti Bramantea)
Godine [[1511]]. Rafael upoznaje [[Michelangelo|Michelangela]] koji je radio na osliku svoda poznate [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]. Michelangelo nije volio Leonarda, a kad je došao u Rim volio ga je još i manje pripisujući mu zavjere protiv njega<ref>[[Giorgio Vasari]], ''Le Vite de' più eccellenti pittori, scultori, e architettori'', Torentino, Firenca, 1550., str. 251.</ref>. Kroz poznanstvo sa [[Sebastijan del Piombo|Sebastijanom del Piombom]], koji je također u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje sa [[Venecijanska renesansa|venecijanskim slikarstvom]]. Kod svih fresaka koje je Rafael izveo za Vatikan, pomagali su mu učenici iz njegove radionice kao i ostali suradnici koje je zaposlio. Tako je kod programa za ''Sala di Costantino'', za koju je Rafael napravio idejnu skicu, očigledno kako je malo dijelovaon sam svojom rukom nacrtao, a dalje izvođenje preuzeli su njegovi učenici od [[1520]]. do [[1524]]., [[Giulio Romano]], [[Sebastiano del Piombo]] i [[Giovanni Francesco Penni]].
 
Tijekom radova na stanzama umire [[papa]] [[Julije II]]. [[21. veljače]] [[1513]]. i papa postaje Giovanni de Medici pod imenom [[Lav X]]. [[11. ožujka]]. I novi papa je također bio privržen Rafaelu i nakon smrti [[Donato Bramante|Bramantea]] [[11. travnja|11. ožujka]] [[1514]]. proglašen je za nasljednika, i već [[1. travnja]] te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođač radova na [[Bazilika sv. Petra|bazilici Sv. Petra]]. Godine [[1515]]. postaje konzervator antičkih spomenika u Rimu, a pri tom ga podržava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje kuću u [[Borgo|Borgu]].
 
Dana [[20. travnja]] [[1519]]. prvih sedam tapiserija ''[[Djela apostolska]]'', što ih je Pieter van Aelst istkao u [[Bruxelles]]u (1516.–19.), su obješeni na zidove u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]]; kartoni se čuvaju u [[London]]u (''[[Victoria and Albert Museum]]'').
Kao graditelj sljedbenik je [[Donato Bramante|Bramanteova]] stila visoke renesanse i klasicizma [[Andrea Palladio|Andrea Palladija]]. Projektirao je veći broj građevina: vilu ''Madama'', palače ''della Valle i Vidoni-Caffarelli'' te grobnu kapelu ''Chigi'' u crkvi ''Sta Maria del Popolo'' u Rimu<ref name=HE/>.
 
<gallery perrow="5">
Slika:Raffael_stcatherina.jpg|<center>''[[Sveta Katarina Aleksandrijska]]'', [[1507.]], [[Nacionalna galerija]], [[London]].
Slika:Raffaello,_pala_baglioni,_deposizione.jpg|<center>''Skidanje s križa'', 1507., ulje na dasci, 184 x 176 cm, [[Galleria Borghese]], [[Rim]]
2

uređivanja