D'Hondtov sustav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
dopuna izvora, sitne korekcije
Redak 1:
'''D'Hondtov sustav ili metoda''' je metoda raspodjele glasova u zastupnička mjesta (mandate) u [[sustav razmjernog predstavništva|sustavu razmjernog predstavništva]]. Ime je dobio po [[Belgija|belgijskom]] pravniku i matematičaru [[Victor D'Hondt|Victoru D'Hondtu, prvi je put primijenjen u Belgiji [[1899]]. <ref>Prvi put Marošević,je Tomislav.zakonski "Ouveden metodama raspodjele mjesta u razmjernimBelgiji izbornim sustavima29." Osječki[[Prosinac|prosinca]] matematički list 1[[1899]].1 (2001), (29-33), https://hrcak.srce.hr/4095</ref> <ref> http://hrcak.srce.hr/file/3292 Tadić, Tvrtko. name="D'Hondtova metoda rapodjele.Kratka" PlayMath 1.2 (2003): 48-50</ref>Andrew McLaren <ref> TadićCarstairs, Tvrtko.A ''ProporcionalnostShort D'HondtoveHistory metodeof iElectoral izborniSystems sustavin uWestern Hrvatskoj''Europe, Poučak: časopis za metodiku i nastavu matematikeRoutledge, Vol2009.( 16ISBN-13: No.978-0415555623 63,; 2015., 64ISBN-79,10: 0415555620 https://hrcak.srce.hr/158684 )</ref>
 
Prema ovom sustavu, broj dobivenih glasova svake [[izborni popis|izborne liste]] koja sudjeluje u podjeli mandata u [[izborna jedinica|izbornoj jedinici]], dijeli se redom s 1, 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do broja jednaka broju zastupnika koji se biraju u toj izbornoj jedinici. Dobivene količnike svih izbornih lista treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema manjima onoliko koliko se zastupnika bira. Tada svaka lista dobiva onoliko mandata koliko ima odbrojenih količnika. <ref name="Kratka"/><ref> Marošević, Tomislav. "O metodama raspodjele mjesta u razmjernim izbornim sustavima." Osječki matematički list 1.1 (2001), (29-33), https://hrcak.srce.hr/4095</ref> <ref> http://hrcak.srce.hr/file/3292 Tadić, Tvrtko. "D'Hondtova metoda rapodjele." PlayMath 1.2 (2003): 48-50</ref> <ref> Tadić, Tvrtko. ''Proporcionalnost D'Hondtove metode i izborni sustav u Hrvatskoj'', Poučak: časopis za metodiku i nastavu matematike, Vol. 16 No. 63, 2015., 64-79, https://hrcak.srce.hr/158684 </ref>
 
'''Primjer:''' Pretpostavimo da je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika lista A dobila 4160, lista B 3380 i lista C 2460 glasova. Svaki od ovih brojeva dijeli se redom s 1, 2, 3, 4, 5 te se dobiveni količnici poredaju po veličini.
Redak 46:
Uz neke druge, ovu metodu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuju [[Albanija]], [[Angola]], [[Argentina]], [[Armenija]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Češka]], [[Čile]], [[Danska]], [[Ekvador]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Gvatemala]], [[Hrvatska]], [[Island]], [[Izrael]], [[Japan]], [[Kolumbija]], [[Kosovo]], [[Luksemburg]], [[Mađarska]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Mozambik]], [[Nikaragva]], [[Nizozemska]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunjska]], [[Sjeverna Irska]], [[Sjeverna Makedonija]], [[San Marino]], [[Slovenija]], [[Srbija]], [[Škotska]], [[Španjolska]], [[Švicarska]], [[Turska]], [[Urugvaj]], [[Venezuela]] i [[Wales]].
Ova je metoda ekvivalentna [[Thomas Jefferson|Jeffersonovoj]] metodi iz [[1792]]. u smislu da se dobije ista raspodjela mandata, ali je razlika u računanju. <ref> Opinion on Apportionment Bill, April 1792 https://founders.archives.gov/documents/Jefferson/01-23-02-0324 </ref>
==Izvori==