Samomržnja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Nacionala samomržnja: zatipak |
|||
Redak 19:
Samomržnja kod osoba proizlazi iz pripadnosti nekoj socijalnoj ili etničkoj skupini, i ona je usko povezana s [[nacionalni kompleks niže vrijednosti|nacionalnim kompleksom niže vrijednosti]], odnosno niskim vrjednovanjem svoje nacije u odnosu na drugu. Ovaj kompleks je jako raširen kod naroda koji su dugo živjeli ili još žive u podređenom položaju prema nekom drugom narodu ([[kolonijalizam]]), ili su na nižem ekonomskom, kulturnom ili tehnološkom razvojnom stupnju nego što bi željeli biti. Na primjer kod [[Židovi|Židova]] rabi se pojam [[samomrzeći]] Židov koji namjerno ili nehotično u sebi čuvaju i ispoljavaju antisemitske osjećaje i radnje. Isto tako u nedavno vrijeme postoji izvještaji, eseji, novinski članci i knjige u kojima se navodi kako i Hrvati u sebi čuvaju i ispoljavaju mržnju prema svojoj pripadnosti koja se ispoljava kroz prekomjerno negativne, derogativne, i narušavajuće kritike prema svojim sugrađanima, sunarodnjacima i državi. Te kritike su toliko destruktivne da se Hrvati i Hrvatska uspoređuju s najzaostalijim i najnerazvijenijim zemljama i kao takvi osuđeni na propast. To [[antihrvatstvo]] i [[antihrvatski sentiment]] koji neki Hrvati ispoljavaju izvlači korijene iz [[nacionalni kompleks niže vrijednosti|nacionalnog kompleksa niže vrijednosti]], i može ali ne mora reflektirati osjećaje niže vrijednosti u samoj osobi ili osjećaje [[samomržnj|samomržnje]], dapače samomrzeći Hrvat može držati osjećaje osobne superiornosti.<ref>https://sites.google.com/site/slavennovic/fun/hrvati</ref><ref>http://www.ljportal.com/arhiva/124-pokretaka-snaga-domoljublja-zato-hrvati-sebe-ne-vole-kao-to-se-vole-neke-druge-nacije</ref><ref>http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/16618-21-godina-neovisnosti-ili-zato-hrvati-ne-vole-sebe-v15-16618</ref><ref>http://www.hrhb.info/content.php?r=2468-Kolumna-M.Holjevca-21-godina-neovisnosti-ili-za%C2%9Ato-Hrvati-ne-vole-sebe</ref><ref>http://dovla.net/2012/05/boris-dezulovic-ne-volis-bas-nikoga-e-onda-si-pravi-hrvat/</ref><ref>http://lipstick.forumotion.net/t656-ne-damo-varsavsku-ali-damo-sebe-eh-hrvati</ref><ref>http://blog.vecernji.hr/don-kacunko/2011/04/26/zasto-hrvati-ne-silaze-s-kriznog-puta/</ref><ref>http://www.hrvatska-rijec.com/2011/10/tuga-je-da-ovu-zemlju-tako-lijepu-i-bogatu-mnogi-njezini-gradani-ne-vole/</ref> Ova samomržnja nije jedinstvena kod Hrvata, oblik nacionalne samomržnje uočen je na primjer kod Iraca<ref>http://www.independent.ie/opinion/columnists/kevin-myers/kevin-myers-selfloathing-and-selfregard-have-made-us-what-we-are-26702473.html</ref> i Filipinaca<ref>http://books.google.com.au/books?id=7jK0RrwCHqQC&pg=PA41&lpg=PA41&dq=filipino+self-hate&source=bl&ots=MhrHXN5jXQ&sig=uJZ1Pk0RIGQtjbxJSoq6d2pQFfI&hl=en&sa=X&ei=YFt5UtOwIYP-iAfWloDwBg&ved=0CI0BEOgBMA44Cg#v=onepage&q=filipino%20self-hate&f=false</ref>. Kod svih nacionalnosti gdje je pristuna nacionalna samomržnja, uzroci te samomržnje većinom su pripisani višestoljetnom nevladanju svojim vlastitim teritorijem i ovisnosti o stranim gospodarima oko donošenja velikih i teških odluka u društvu i ekonomiji.
Ovu pojavu u Hrvata obradio je [[Slaven Letica]], i nazvao ju domomrzjem, prema obliku oikofobija. Za domomrzje ili oikofobiju rekao je da ga možemo definirati kao "''strah, fobiju, ali i prijezir i mržnju prema vlastitom domu, domovini i državi. Taj se strah, dakako, katkad pretvara u ravnodušje i depresiju, a katkad u samouništavajući prijezir, pa i gorljivu mržnju. Britanski konzervativni mislitelj i „propovjednik” tradicionalnog konzervativizma Scruton dokazuje da je domomrzje (oikofobija) bolest od koje je oboljela cijela politički „superkorektna” liberalna akademska, politička i medijska elita, koja je svu svoju umnu energija uložila u vojevanje za prava manjina i „drugih”. Istodobno zanemarujući i ismijavajući prava i slobode većine, ali i raskoš i skriveni moralni i razvojni potencijal koji skriva – tradicionalna i konzervativna misao i kultura.''" Istakao je da iako toga nismo svjesni, sebe same i svoje bližnje (društveno, ne obiteljski) često mrzimo i preziremo (na stranu tradicionalni [[hrvatski jal]]) više i strastvenije nego tuđe, drugo i drukčije. Ta mržnja i prijezir žive svoje mračne, intimne i podzemne živote, nagrizajući ono što neki sociolozi nazivaju „nacionalnim karakterom”, drugi „običajima (nacionalnog) srca”, a treći duševnim zdravljem nacije.<ref>Slaven Letica: [https://www.vecernji.hr/vijesti/slaven-letica-zasto-mi-hrvati-mrzimo-vlastitu-drzavu-domovinu-pa-i-sebe-1231079 '' Zašto mi Hrvati mrzimo vlastitu državu, domovinu, pa i sebe''], Večernji list. 8. ožujka 2018. Pristupljeno 22. lipnja 2019.</ref>
== Povezani članci ==
| |||