Razlika između inačica stranice »Enkelad (prirodni satelit)«

bez sažetka
'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,355416 dana. Ima masu od 8.6{{e|19}} [[kg]].
 
Prosječna [[gustoća]] Encelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je [[Damascus Sulcus]], s grebenima visokim i do 250 metara. <ref>https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091</ref> Na Enceladu se nalazi zanimljivo područje koje je primjećeno [[2005.]] Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru. Veličina tih pjega varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog tla, nastalima pomicanjem leda u dubinu, a uz pjege tu su i procjepi. <ref>https://net.hr/danas/znanost/neobicna-usporedba-na-saturnovom-mjesecu-otkrili-dalmatinerski-krajolik/</ref>
 
Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom [[2006.]] [[NASA]]-ina letjelica [[Cassini]] snimila je, vjerojatno, [[voda|tekuću vodu]] koja izbija iz [[gejzir]]a na Enceladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz [[2014.]] godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. <ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/golemi-ocean-na-saturnovu-mjesecu-krije-zivot-20140404</ref> Podaci iz [[2015.]] su dokazali globalni ocean jer je izmjereno da se Encelad na nekim mjestima titra više, a negdje manje. <ref>https://net.hr/danas/znanost/zaljuljana-povrsina-saturnov-je-mjesec-ispod-ledene-povrsine-potpuno-prekriven-vodom/</ref>Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je [[28. listopada]] [[2015.]], na udaljenosti od samo 49 km, te je skupio instrumentima neke uzorke iz gejzira te ih analizirao. Na temelju tih podataka [[2018.]] godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica., makar još nije poznato dolaze li s Enkelada ili s meteora.<ref>https://www.tportal.hr/tehno/clanak/novo-otkrice-na-saturnovom-mjesecu-enkeladu-uzbudilo-je-znanstvenu-zajednicu-jesmo-li-sami-u-svemiru-foto-20180630</ref> Prije toga je [[2017.]] otkriven i vodik na Enceladu, te su nađeni tragovi i amonijaka, ugljikovog dioksida te metana. <ref>https://www.telegram.hr/zivot/nasa-je-upravo-objavila-da-na-saturnovom-mjesecu-enceladusu-postoje-uvjeti-za-stvaranje-zivota/</ref>
 
== Izvori ==
Anonimni suradnik