Velika Onofrijeva česma: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Maknuta rečenica da nije bilo sličnih poduhvata u Europi, jer je bez reference, a i Rimski sustav akvedukta, je doslovce dovodio vodu iz udaljenih krajeva do, između ostalog, vodoskoka i fontana. Ako je Onofrijeva česma zbog nečeg posebna, onda staviti po kojem to točnom kriteriju sličnih poduhvata nije bilo. |
Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 4:
Fontanu je izradio [[napulj]]ski graditelj [[Onofrio della Cava]], [[1438]]. godine, kao dio dubrovačkog [[vodovod]]a. Voda teče iz 16 kamenih maskerona. Nalazi se ispred [[Samostan sv. Klare u Dubrovniku|samostana klarisa]] pokraj Vrata od Pila. Izvorno je bila bogato ukrašena, a današnji oblik dobila je nakon velikog [[potres]]a [[1667]]. godine. Dubrovčanima je u središtu grada voda bila dostupna na dva mjesta, na velikoj i [[Mala Onofrijeva česma|maloj Onofrijevoj česmi]]. Osim ovih dviju, bilo je u gradu više manjih fontana.
Slični zahvat, kojim se svježa voda dovodila sa 12 kilometara udaljenoga izvora, do tada u [[Europa|Europi]] nije bio poznat. U uporabi je bila do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref> [http://dubrovnikdigest.com/znamenitosti/onofrijeva-fontana Dubrovnik Digest], DD: ''Stari Grad - Onofrijeva fontana'' (pristupljeno 9. prosinca 2016.) </ref>
Kod česme se odvija dio radnje renesansne komedije ''[[Novela od Stanca|Novele od Stanca]]'' dubrovačkoga dramatičara [[Marin Držić|Marina Držića]].<ref> Marin Držić, ''Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Tirena'', metodički obrađena lektira (obradila: Dubravka Brezak-Stamać), [[Školska knjiga]], Zagreb, 2006., str. 42-43, ISBN 953-0-60386-X </ref>
| |||