|
Diplomirao je i magistrirao [[Glasovir|klavir]] na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Sveučilišta u Zagrebu]] (klasa prof. L. Šabana), a također je diplomirao psihologiju i sociologiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Klavir je usavršavao na [[Konzervatorij|konzervatoriju]] S. Cecilia u [[Rim|Rimu]] te na brojnim seminarima, između ostalih kod A. Ciccolinija.
Na Odsjeku za klavir, [[orgulje]] i [[čembalo]] Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu djeluje od [[1979.]] kao nastavnik klavira i metodike nastave klavira (u2019. njegovojbit jeće klasipunih diplomiralo40 preko 30 studenatagodina). iGodine metodike2017. nastaveodlazi u klaviramirovinu, kaoali inastavlja kolegijaraditi kojekai jehonorarni uveoprofesor una okviruakademijama Bolonjskeu reforme: ''Upoznavanje klavirske literature''Zagrebu i ''Analiza interpretacija''Puli. Tijekom 20 godinagodine (od [[1996.]] do [[2016.]]) predajepredavao je klavir i metodiku i na ''Akademiji za glasbo'' u Ljubljani, gdje vodije vodio i postdiplomskiposlijediplomski studij iz metodike (pod njegovim je mentorstvom magistriralo šest studenata, dok je jedna studentica stekla doktorat). Također je bio i voditelj kolegija metodike na akademijamaakademiji u Splitu. U njegovoj je klasi u Zagrebu i PuliLjubljani diplomiralo preko 40 studenata od kojih danas mnogi rade po muzičkim školama u Hrvatskoj i Sloveniji, a jedan (Borjan Oliver) i kao asistent za klavir na akademiji u Osijeku. Tijekom 90-tih bio je [[prodekan]] Muzičke akademije za mandata tri dekana (P. Detiček, K. Petrović i I. Gjadrov), a od 2008. do 2017. bio je pročelnik klavirskog odsjeka.
J. Zlatar je autor metodičkih radova, od kojih ističe tri"metodičku [[Knjiga|knjige]]trilogiju": ''Metodika klavira'' (1987., 2. izdanje prošireno izdanje 2017.), ''Uvod u klavirsku interpretaciju'' (1. izdanje 1989., 2. prošireno izdanje 2016.; knjiga je prevedena na [[Engleski jezik|engleski]], [[Slovenski jezik|slovenski]] i [[Albanski jezik|albanski]]) i ''Odabrana poglavlja iz metodike nastave klavira'' (2015.). U pripremi je i udžbenik iz ''Povijesti pijanizma''. U okviru Bolonjske reforme uveo je na zagrebačkoj akademiji dva nova predmeta: ''Upoznavanje klavirske literature'' i ''Analiza interpretacija''. Autor je mnogih članaka u stručnim časopisima te recenzija, prikaza i popularnih članaka u [[Časopis|časopisima]], na [[Radio|radiju]] i [[Televizija|TV]]. Osim pisanja literature iz klavirske pedagogije redigirao je i objavio nekoliko skladbi, među ostalima ''Prvu sonatu za violinu i klavir'' A. Klobučara (1998.) koju je izveo na brojnim koncertima te snimio s violinistom V. Balžalorskym.
Uz koncertiranje, prof. Zlatar održava seminare te je član žirija na domaćim i međunarodnim pijanističkim natjecanjima. Od 1995. do 1998. vodio je ''Eptinu pijanističku školu'' u Dubrovniku, a od 2003. održava ljetnu školu u [[Pučišća|Pučišćama]] na Braču. Bio je jedan je od utemeljitelja i dugogodišnji tajnik ''EPTE Hrvatske'' te osnivač udruge ''Hrvatska glazbena scena mladih''. Član je ''[[Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika|Hrvatskog društva glazbenih umjetnika]]'' i ''Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga'' kojemu je bio predsjednik jedan mandat (1991. - 1994.). Jedan je od osnivača i zamjenikglavni glavnog urednikaurednik časopisa glazbenih pedagoga ''Tonovi''. Dugi niz godina članbio je član povjerenstva za polaganje stručnih ispita za učitelje klavira, a bio je ite recenzent u izradi nastavnih programa (za klavir) za niže i srednje glazbene škole.
Svojim stručnim i umjetničkim angažmanom, kao i vođenjem dodiplomskih i poslijediplomskih studija iz klavira i metodike, Jakša Zlatar je učinio metodiku nastave klavira relevantnom disciplinom u Hrvatskoj za što je 2017. dobio Nagradu za životno djelo "Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga".
[[Kategorija:Hrvatski pijanisti]]
[[Kategorija:Hrvatski psiholozi]]
| 