Nevesinje: razlika između inačica

Ključnu ulogu u vraćanju [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] u područje nevesinjskog kraja, odigrala je pojava [[planištarenje|planištarenja]], koja je bila glavna gospodarska djelatnost velikog broja hrvatskih obitelji. Hrvati [[Donja Hercegovina|Donje Hercegovine]] je cijele svoje povijesti istodobno živjelo i od [[Gornja Hercegovina|Gornje Hercegovine]], pa su mnoge obitelji u ovim planinskim krajevima sjeverne Hercegovine kupovale posjede na koje su izlazile ljeti sa svojom stokom. Neki su članovi obitelji ostajali i tijekom zime na tim posjedima. <ref name="Iz vremena planištarenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=179 Župa Uznesenja BDM - Nevesinje] ''Iz vremena planištarenja'' 5. lipnja 2010. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)</ref> Nevesinje i okolica postalo je sjedište kotara u [[Mostarski okrug|Mostarskom okrugu]].

Godine 1890. Trebinjsko-mrkanska biskupija povjerena na upravu mostarsko-duvanjskomu biskupu Paškalu Buconjiću, a 1891. biskup Buconjić poduzeo je akciju da Nevesinje s [[Kalinovik]]om, [[Foča|Fočom]] i [[Rudo]]m pripadne Mostarsko-duvanjskoj biskupiji u čemu je uspio. <ref name="md-tm-župa"/> Jedanaest godina nastojanja i trzavica prošlesu dok nije uspostavljena katolička župa Nevesinje. Odnos mostarski biskup Buconjić - Trebinjsko-mrkanska biskupija pridonio je tome, jer su se mijenjale granice na štetu Trebinjske biskupije, kad bi se u Nevesinju konačno uspostavila katolička župa. <ref name="Šarac, Planištarenje"/>

Buconjiću je bio veliki rodoljub i nije mu bilo po volji takvo odseljavanje muslimana, ali okolnosti kakve jesu bile koje nije mogao promijeniti dovele su ga do zamisli unutarnje kolonizacije. Svjestan prenapučenosti nekih krajeva njegove biskupije prenapučeni, došao je do zamisli kupovine zemlje i imanja muslimana koji odlaze iz Nevesinja i Bijelog polja.<ref name="Šarac, Planištarenje"/> Stoga je biskup [[Paškal Buconjić]] nagovarao ljude po biskupiji, posebice iz svog rodnog [[Drinovci|drinovačkog]] kraja neka kupuju zemlju i da se ovdje naseljuju i tad su u nevesinjsku okolinu došli Buconjići, Vasilji, Čuljci, Rotimi i drugi, sve u svemu oko trideset obitelji.<ref name="Ilija Martić">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_sjecanja.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Sjećanja Ilije Martića i Joze Papca, objavljena u Vjesniku župe Hrasno (Dumo i njegov narod – broj 7 od 1968. i broj 26 od 1979.) (pristupljeno 16. lipnja 2017.)</ref><ref name="Šarac, Planištarenje"/>

Muslimani su prodavali imanja ljudima iz Donje Hercegovine, osobito katolicima.<ref name="Šarac, Planištarenje">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-3-toni-sarac-2648.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (3), Planištarenje, osnutak župe u Nevesinju i unutarnja kolonizacija biskupa Buconjića. 15. listopada 2009. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)</ref> Zemlja na Morinama je bila prije većinom vlasništvo begova Stočana, a ljudi su otkupljivali ovu jadnu zemlju dajući "zadnji zalogaj". Radi doseljavanja biskup je osnovao i posebnu kasu iz koje su svi dobivali kredite koje su poslije otplaćivali.<ref name="Ilija Martić"/> Biskup je kupio imanja u Ulogu, Glavatičevu, Bijelom polju, Nevesinju i drugim krajevima. Katolicima stolačkog i ljubuškog kotara dapače je darovao imanja ako su se htjeli doseliti i živjeti na novim posjedima. Tima je pomagao mnogim siromasima, zapriječio da ostave rodbinu, rodnu grudu i da iseljavanjem u daleke krajeve budu izgubljeni za hrvatski narod.<ref name="Šarac, Planištarenje"/> Manji broj doseljenika bili su stalno naseljeni stočari s područja [[Stolac (BiH)|Stoca]] i [[Popovo Polje|Popova Polja]].<ref name="pismo upravitelja župe">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/pismo-upravitelja-zupe-nevesinje-don-ante-luburica-svima-nama-ne-zaboravite-svoje-korijene-ne-zaboravite-svoj-kraj-1949.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!'', 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref> Često su kupci bili i povratnici iz Amerike, kao i oni kojima su braća iz Amerike slala novac. Već otprije bile su četiri kuće Raguža i Marića na Oblju, osamdesetak obitelji se naselilo u samom Borču, ponad Neretve u Bjelimićima oko 10 obitelji, a po donjem kraju [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskog polja]] naselilo se mnoštvo katolika naroda iz stolačkog, mostarskog i ljubuškog kotara.<ref name="Šarac, Planištarenje"/>