Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuje se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u [[Europa|Europi]] su [[Finci]], narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10.000 godina naseljavali područje između današnje [[Finska|Finske]] i [[Ural (gorje)|Ural]]a. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je je ova grupaskupina imenom [[Ugrofinski narodi]], i vodi se kao dio velike [[Uralski narodi|uralske]] porodice naroda i jezika. Unutar same [[Ugarski narodi|ugarske]] grupeskupine postoji podjela na [[Opski Ugri|Opske Ugre]], koji su i danas naseljeni u [[sibir]]skoj pradomovini, na području današnjeg [[Hantijsko-Mansijski autonomni okrug|Hanti-mansijskog autonomog okruga]], to su [[Voguli]] i [[Ostjaci]], i onu ugarsku grupuskupinu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i ušća Dunava, da bi pod pritiskom [[Pečenezi|Pečenega]], pod vodstvom [[Árpád]]a, osnivača dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], prešla [[Karpati|Karpate]] i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje [[Panonska nizina|Panonske nizine]] u kraj između Dunava i [[Tisa|Tise]]. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek [[955]]. [[Oton I. Veliki]] u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg [[Augsburg]]a. Pod vodstvom [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I. Svetog]], Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo.
