|
[[datoteka:Aphelion (PSF).svg|mini|300px|1. Afel [[planet]]a (npr. [[Zemlja|Zemlje]]) 2. [[Perihel]] planeta 3. [[Sunce]].]]
[[datoteka:Unutarnji planeti.jpg|mini|300px|Afel (crvena točka) i [[perihel]] (zelena točka) donjih ili unutarnjih planeta [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. ]]
[[datoteka:Perigej - Apogej.png|mini|300px|desno|'''Newtonova zamišljena topovska kugla''': ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7.9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11.2 km/s) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi Zemlju.]]
'''Apsida''' ([[Latinski jezik|kasnolat.]] ''absida'', ''apsida'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἀψίς'', [[genitiv]] ''ἀψῖδος'': obruč, luk) u [[astronomija|astronomiji]] je najbližaopći inaziv najdaljaza točkanajbližu (ilii gornjinajdalju i[[Točka donji apsis(geometrija)|točku]] [[Planetarna putanja|putanje]] nekog tijela u gibanju oko središnjegasredišnjeg tijela, odnosno oko [[baricentarBaricentar|središta gravitacijskoga privlačenjabaricentra]]. Kod [[Planetarna putanja|planetskih su putanja]] apside [[perihel]] i [[afel]], kod [[Mjesec|Mjesečeve]] putanje [[perigej]] i [[apogej]], a kod putanja [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] [[periaster]] i [[apoaster]]. Apsidna linija spaja apside; ako je [[putanja]] [[elipsa|eliptična]] apsidna linija poklapa se s velikom osi. <ref> '''apsida''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3420] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
'' 'Apogej'Pravac apside'' (premaje grč.pravac ''ἀπόγεıος'':na udaljenkojem odleže Zemlje)apside, jea najudaljenijaako točkaje na[[putanja]] Mjesečevoj[[elipsa|eliptična]] staziapsidna (405 503 kilometara)linija ilipoklapa stazamase umjetnihs satelitavelikom doosi Zemljina središta[[Elipsa|elipse]]. <ref> ''' apogejapsida''', [http://www.enciklopedija.hr/ /natuknicaNatuknica.aspx?ID= 33203420] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> ▼== Perihel ==
{{Glavni|Perihel}}
'''Perihel''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''peri'': blizina + ''ἥλιος'' ili ''helios'' = Sunce) je položaj nekog [[planet]]a (ili bilo kojeg Sunčeva pratioca kao [[planetoid]]a, [[patuljasti planet|patuljastog planeta]], [[komet]]a i drugo) na svojoj [[elipsa|eliptičnoj]] putanji kada je najbliži [[Sunce|Suncu]] (ustvari do Sunčeva središta). [[Zemlja]] prolazi kroz perihel svake godine početkom siječnja i tada je udaljena od Sunca 147 098 291 [[kilometar]]a (srednja je vrijednost udaljenosti Zemlje od Sunca 149,6 [[milijun]]a kilometara). Udaljenosti perihela planeta iznose: [[Merkur]]a 46 001 009 km, [[Venera|Venere]] 107 476 170 km, [[Mars]]a 206 655 215 km, [[Jupiter]]a 740 679 835 km, [[Saturn]]a 1 349 823 615 km, [[Uran]]a 2 734 998 229 km, [[Neptun]]a 4 459 753 056 km. <ref> '''perihel''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47605] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Opće ime za najnižu apsidu je [[Periapsis|'''periapsis''']], a najvišu [[Apoapsis|'''apoapsis''']].
=== Afel ===
{{Glavni|Afel}}
'''Afel''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''apo'', tj. ''aph-'' ili ''ap’'' = od + ''ἥλıος'' ili ''helios'' = Sunce), točka u kojoj je [[planet]] (ili bilo koji drugi Sunčev pratioc kao [[planetoid]], [[patuljasti planet]], [[komet]] i drugi) na svojoj eliptičnoj putanji najudaljeniji od [[Sunce|Sunca]] (ustvari Sunčeva središta). [[Zemlja]] prolazi kroz afel svake godine početkom srpnja i tada je udaljena od Sunca 152 098 233 [[kilometar]]a. Udaljenosti afela planeta iznose: [[Merkur]]a 69 817 445 km, [[Venera|Venere]] 108 942 780 km, [[Mars]]a 249 232 432 km, [[Jupiter]]a 816 001 807 km, [[Saturn]]a 1 503 509 229 km, [[Uran]]a 3 006 318 143 km, [[Neptun]]a 4 537 039 826 km. <ref> '''afel''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=667] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Specijalna imena ovise o tijelu oko kojeg orbitalno tijelo orbitira:
== Perigej ==
{{Glavni|Perigej}}
* [[perihel]] i [[afel]] (za putanje oko Sunca)
'''Perigej''' (prema grč. ''περίγειος'': koji je blizu Zemlje) je najbliža točka na [[Mjesec|Mjesečevoj]] stazi (udaljenost Mjesečeva perigeja je 363 295 [[kilometar]]a) ili stazama [[umjetni satelit|umjetnih Zemljinih satelita]] do Zemljina središta, smještena na kraju velike osi elipse kojom se satelit giba relativno prema Zemlji. <ref> '''perigej''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47601] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
* [[perigej]] i [[apogej]] (za putanju oko Zemlje)
* [[periastron]] i [[apoastron]] (za putanje oko zvijezda, općenito)
=== Apogej ===
{{Glavni|Apogej}}
Kod [[Slobodni pad|slobodnog pada]] bez horizontalne komponente [[Brzina|brzine]], periapsis se nalazi u središtu matičnog tijela, a apoapsis je točka početka pada. Mala poluos je dimenzije nula.
▲'''Apogej''' (prema grč. ''ἀπόγεıος'': udaljen od Zemlje) je najudaljenija točka na Mjesečevoj stazi (405 503 kilometara) ili stazama umjetnih satelita do Zemljina središta. <ref> '''apogej''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3320] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Kod [[Suborbitalni svemirski let|suborbitalnih putanja]] periapsis je smješten ispod površine matičnog tijela, odnosno orbitirajuće tijelo se nalazi na putanji pri kojoj će udariti u površinu.
== Periaster ==
{{Glavni|Periaster}}
Kod [[Kružnica|kružne]] putanje (specijalni slučaj eliptične) ne postoji posebna točka koju se može nazvati jedinom apsidom.
'''Periaster''' ili '''periastron''' (grč. ''peri'': blizu + ''ἀστήρ'' ili ''ἄστρον'': zvijezda), točka na eliptičnoj stazi zvijezde u [[Dvojna zvijezda|dvojnome sustavu]] koja je najbliža [[baricentar|središtu mase]] i drugoj [[zvijezda|zvijezdi]]. <ref> '''periaster''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68913] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Kod [[Elipsa|eliptične]] putanje postoje periapsis i apoapsis.
=== Apoaster ===
{{Glavni|Apoaster}}
Kod [[Hiperbola (krivulja)|hiperboličnih putanja]] apoapsis je beskonačno udaljen, odnosno ne postoji. Orbitirajući objekt tada se giba brzinom većom od [[Druga kozmička brzina|druge kozmičke brzine]] i ne vraća se prema matičnom tijelu.
'''Apoaster''' ili '''apoastron''' (grč. ''apo'': daleko + ''ἀστήρ'' ili ''ἄστρον'': zvijezda) je točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najudaljenija od središta mase i od druge zvijezde. <ref> '''apoaster''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3310] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Izvori ==
| 