Inačica od 28. lipnja 2019. u 17:05 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Maglena komora ← Starija izmjena		Inačica od 1. srpnja 2019. u 08:05 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Maglena komora Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:Maglena komora.jpg\|mini\|~~300px~~250px\|Shematski prikaz maglene komore. Naglim pomicanjem [[Klip stroja\|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]] [[datoteka:Wilsonova komora 1.jpg\|mini\|desno\|250px\|Wilsonova komora: 1. [[bljeskalica]], 2. [[Leća (optika)\|leća]], 3. [[staklo\|stakleno]] kućište, 4. [[fotoaparat]], 5. prostor komore, 6. [[Kondenzacijske jezgre\|kondenzacijska jezgra]], 7. pokretna [[membrana]], 8. [[Klip stroja\|klip]].]] [[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg\|mini\|desno\|300px\|Maglena komora s vidljivim tragovima [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirajućeg zračenja]] (kratki debeli tragovi su [[Alfa-čestica\|alfa-čestice]], a dugi i tanki tragovi su [[beta-čestica\|beta-čestice]]).]] [[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg\|mini\|desno\|250px\|Maglena komora s vidljivim tragovima [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirajućeg zračenja]] (kratki debeli tragovi su [[Alfa-čestica\|alfa-čestice]], a dugi i tanki tragovi su [[beta-čestica\|beta-čestice]]).]] '''Maglena komora''' ili '''Wilsonova komora''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirajućeg zračenja]] ([[alfa-čestica\|alfa-čestice]], [[beta-čestica\|beta-čestice]], [[Gama-čestica\|gama zrake]], [[rendgenske zrake]] ~~itd.~~i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je je prezasićena [[vodena para]], kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva. [[Ion]]i koje stvori prolaz ionizirajuće čestice, postaju centri kondenzacije i prolaz čestice postaje vidljiv u obliku gustog niza sitnih kapljica.<ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref> Maglenu komoru je 1911. konstruirao [[britanci\|britanski]] [[fizičar]] i [[meteorologija\|meteorolog]] [[Charles Thomson Rees Wilson\|Charles Wilson]], koji je za to otkriće dobio [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1927. Wilsonova komora je prvi mjerni instrument kojim se mogla zabilježiti (registrirati) staza [[Električni naboj\|električki nabijenih čestica]], posebno [[alfa-čestica]] i [[elektron]]a emitiranih iz [[radioaktivnost\|radioaktivnih materijala]]. U osnovi je to posuda ispunjena smjesom [[zrak]]a i [[vodena para\|vodene pare]], u kojoj se brzim povećanjem njezina [[obujam\|obujma]] ([[volumen]]a) s pomoću pokretne [[membrana\|membrane]] i [[klip]]a, zbog pada [[tlak]]a i [[temperatura\|temperature]], postiže prezasićenost zraka vodenom parom, pri čem dolazi do [[kondenzacija\|kondenzacije]] vodene pare duž staze nabijene čestice. Prolaskom kroz komoru, nabijena čestica [[Ioniziranje\|ionizira]] [[molekula]] zrake, koje tako postaju središta kondenzacije. Na tom osnovnom načelu razvijena je i maglena komora (specijalna Wilsonova komora kojoj je rad kontroliran [[Geigerov brojač\|Geiger-Müllerovim brojilima]]) i [[Komora na mjehuriće\|komora s mjehurićima]]. <ref> '''Wilsonova komora''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66207] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Maglenu komoru je 1911. konstruirao [[britanci\|britanski]] [[fizičar]] i [[meteorologija\|meteorolog]] [[Charles Thomson Rees Wilson\|Charles Wilson]], koji je za to otkriće dobio [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1927. == Način rada ==

Maglena komora: razlika između inačica