Razlika između inačica stranice »Frankapani«

Obrisana 44 bajta ,  prije 6 mjeseci
m
(uklanjanje izmjene 5264782 suradnika Mateo K 01 (razgovor) greška)
Oznaka: uklanjanje
Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima. Neki povjesničari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh).
 
Potječu od knezova krčkih, a doDo sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Brinjski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, [[Mlečani|Mlečana]] i [[Habsburg|Habsburgovaca]], hrvatski ban, "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" kojeg je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk Krsto Tržački]] (oko 1589.-1652.), njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625.-1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643.-1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.
 
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu – koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447.]] Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
6.411

uređivanja