Komora na mjehuriće: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q192970 na Wikidati
Nadopunio Komora na mjehuriće
Redak 1:
[[Datotekadatoteka:BubbleChamber-fnal.jpg|mini|desno|250px|Komora na mjehuriće.]]
 
[[datoteka:Komora na mjehuriće 1.png|mini|desno|250px|Način rada komore s mjehurićima.]]
'''Komora na mjehuriće''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] ([[alfa-čestica|alfa-čestice]], [[beta-čestica|beta-čestice]], [[Gama-čestica|gama zrake]], [[rendgenske zrake]] itd.), a sastoji se od komore u kojoj je je prozirna [[Pregrijanje|pregrijana]] [[tekućina]] u kojoj [[ion]]i stvoreni prolaskom ionizirajuće čestice omogućuju stvaranje mjehurića bilježeći na taj način stazu [[Elementarna čestica|čestice]]. Komoru na mjehuriće je konstruirao [[Donald Glaser]] 1952., za što je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1960. Komora na mjehuriće radi vrlo slično kao [[maglena komora]], s tom razlikom da se njen rad zasniva na superzasićenoj tekućini, dok kod maglene komore se rad zasniva na superzasićenoj [[para|pari]]. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
 
'''Komora na mjehuriće''' ili '''komora s mjehurićima''' je [[detektor]] [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]] u kojem se promatraju mjehurići nastali djelovanjem [[zračenje|zračenja]] na tekućinu u komori. Njezin se rad temelji na pojavi da se u pregrijanoj [[Tekućine|tekućini]], duž staze kojom su prošle [[Elementarna čestica|čestice]] ili [[elektromagnetski val]], stvaraju mjehurići [[plin]]a, a prema svojstvima tako nastalog traga mogu se odrediti osnovni parametri promatranoga zračenja. Izumio ju je [[Donald Glaser|D. Glaser]] 1952. <ref> '''komora s mjehurićima''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32604] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
==Način rada==
 
'''Komora na mjehuriće''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] ([[alfa-čestica|alfa-čestice]], [[beta-čestica|beta-čestice]], [[Gama-čestica|gama zrake]], [[rendgenske zrake]] itd.i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je je prozirna [[Pregrijanje|pregrijana]] [[tekućina]] u kojoj [[ion]]i stvoreni prolaskom ionizirajuće čestice omogućuju stvaranje mjehurića bilježeći na taj način stazu [[Elementarna čestica|čestice]]. Komoru na mjehuriće je konstruirao [[Donald Glaser]] 1952., za što je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1960. Komora na mjehuriće radi vrlo slično kao [[maglena komora]], s tom razlikom da se njen rad zasniva na superzasićenoj tekućini, dok kod maglene komore se rad zasniva na superzasićenoj [[para|pari]]. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
 
== Način rada ==
Komora na mjehuriće radi na osnovu pregrijane tekućine, a to može biti tekući [[Eteri|eter]], tekući [[vodik]], [[dušik]], izopentan i drugo. Ako kroz pregrijanu tekućinu prođe neka ionizirajuća čestica, onda stvoreni ioni postaju jezgre za stvaranje mjehurića pare u pregrijanoj tekućini, jer na tim mjestima nastaje [[Vrelište|vrenje]] tekućine. Pod jakim osvjetljenjem tada se vide tragovi putanja iona kao neprekinute bijele linije, koje čine sitni mjehurići pare upotrebljene tekućine, nanizani jedan do drugog. <ref> [http://www.nemis.zpf.fer.hr/radio/detekcija.asp] "Detekcija i zaštita od zračenja", www.nemis.zpf.fer.hr, 2011.</ref>