Ludwig Bauer: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m dodano nekoliko wikipoveznica; zatraženo pojašnjenje |
||
Redak 1:
{{izvor}}
{{wikipoveznice}}
'''Ludwig Bauer''' (Sisak, [[književnost u 1941.|1941.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[književnik]], urednik, prevoditelj. Rodio se 1941. u [[Sisak|Sisku]], diplomirao slavistiku u [[Zagreb]]u, nastavio školovanje u [[Prag]]u i [[Bratislava|Bratislavi]], živio u [[Pariz]]u, [[London]]u, [[Washington]]u, Beču. Živi i radi u Zagrebu. Nazivaju ga najuglednijim i najnagrađivanijim hrvatskim piscem.
Bavio se različitim zanimanjima: prevođenjem stručnih djela (među njima i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom – J. Bober: Čovjek, stroj, društvo, Zagreb, 1967.) i beletristike; bio profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće (Globus, Zagreb) i književnog časopisa (Naša knjiga, Zagreb), analitičar javnog mnijenja i [[propaganda|propagandist]], profesionalni šofer, [[scenarist]] (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturalnih pitanja i kolumnist. Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući [[antologija|antologije]], izbore školske lektire), pisao predgovore, [[kritika|kritike]], [[recenzija|recenzije]] i prikaze. Najveći dio radnoga vijeka bio je slobodni umjetnik.
Prvu književnu nagradu dobio je već kao srednjoškolac, ali tek od kraja osamdesetih godina intenzivnije se posvećuje književnom stvaralaštvu i kroz više od četvrt stoljeća objavljuje gotovo redovito barem jedan naslov godišnje.
Redak 9:
Najzapaženije knjige:
Prvi novopovijesni (neo-historijski) roman '''''Kratka kronika porodice Weber''''' (prvo izdanje Sarajevo, 1990.; treće izdanje Zaprešić, 2007.) nije mogao biti objavljen 80-ih u Zagrebu zbog etikete antikomunizma; to je prvi roman koji je posvećen sudbini Nijemaca u Hrvatskoj, a vrlo direktan u osudi [[fašizam|fašizma]]. Bauer, po ocu njemačkog porijekla – izražava stav da to porijeklo uključuje i ''cijepljenost'', aktivan otpor i rezistenciju na [[nacizam]] i militantni nacionalizam. Roman je dobio 9.
Ni sljedeći Bauerov roman, '''''Biserje za Karolinu''''' – Sarajevo, 1997. – nije mogao izaći u Zagrebu. Isprepleten duhovitim komentarima o vrijednosti i dometima Riječi, roman pripovijeda priču o ''komunistessi'' koja se uspinje stepenicama hijerarhije da bi se na kraj opredijelila za nacionalizam za koji se nada da će joj dati više moći.
U Sarajevu je 1997. izašla i '''''Partitura za čarobnu frulu'''''. Roman opisuje sudbinu čovjeka u izbjeglištvu i nerazumijevanje međunarodne zajednice problema koje je stvorio rat u bivšoj Jugoslaviji. Na književnom sajmu Buch Wien bilo je rečeno da je to "najbečkiji roman novoga vremena" jer se događa u prepoznatljivom ambijentu. Roman je uvršten u deset najboljih hrvatski romana koje nezavisna komisija predlaže Ministarstvu kulture za prevođenje u inozemstvu. Objavljen je u dva izdanja na njemačkom, nedavno{{pojasniti|kada?}} na nizozemskom, a na hrvatskom je doživio sedam izdanja od koji su dva elektronička.
Roman '''''Prevođenje lirske poezije''''' satirični je prikaz pokušaja da se u Hrvatskoj putem kulture ožive neke tradicije iz vremena kvislinške vlasti.
| |||