Inačica od 5. srpnja 2019. u 20:27 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m →‎Stanovništvo ← Starija izmjena		Inačica od 5. srpnja 2019. u 21:49 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits →‎Povijest: slike i poveznice Novija izmjena →
Redak 127: == Povijest == [[Datoteka:南头古城.jpg\|mini\|desno\|<center>Ostaci starog grada Nantoua.]] [[Povijest]] ovog područja seže u [[neolit]]ik i pronađeno je mnoštvo arheoloških nalaza starih do 6000 [[godina]]. Tijekom povijesti, područje je bilo poznato kao ''općina Bao'an''. Prvotno, područje je bilo naseljeno lokalnim plemenom [[Baiye]]. Povijest kraja se može podijeliti u četiri razdoblja. Prvo razdoblje je razdoblje naselja '''Nantou''' (南头) koji je bio grad nasuprot zaljeva Qianhai još od 331. god., tada poznat kao '''Dongguan''' (东官). Život i lokalno [[gospodarstvo]] su do tada bili vezani uz [[ribarstvo]] i poljoprivredu. Grad je utvrđen 736. god., za vrijeme dinastije [[T'ang]] i postao je poznat kao '''Tunmen''' (屯门). Današnje zidine su iz 1394. god. ([[dinastija Ming]]), kada je Nantou postao važno kinesko mornaričko središte. God. 1521. ispred njegove obale se odigrala [[pomorska bitka]], poznata kao „Bitka kod Tunmena”, u kojoj je mornarica dinastije Ming porazila portugalsku flotu<ref>Zhidong Hao, ''Macau History and Society'', HKU Press, 2010., str. 12. ISBN 9789888028542</ref>. Po procjeni povjesničara ovo razdoblje završava [[1573]]. god. ~~Povijest kraja se može podijeliti u četiri razdoblja.~~ [[Datoteka:Opening of Chinese Section of the Canton-Kowloon Railway 02.jpg\|mini\|<center>Otvaranje pruge Canton-Kowloon (Guangzhou-Shenzen) 1911. god.]] Drugo razdoblje traje do godine [[1841]]. god. kada se administrativno uspostavlja lokalna [[regija]] [[Xinan]] sa središtem u '''Shenzhenu'''. Njeno je područje sezalo do Hong Konga, a gospodarski se oslanjalo na [[sol]], [[čaj]] i [[začin]]e. God. [[1842]]. [[Hong Kong]] je okupirala [[UK\|Velika Britanija]], a čitav [[poluotok]] [[Kowloon]] godine [[1898]]. god. Od 1941. do predaje 1945., Shenzhen, zajedno s većim dijelom južne Kine, okupirali su [[Japanci]], koji su ga koristili kao bazu za okupaciju Hong Konga<ref>[http://m.sohu.com/n/417722103/?pvid=000115_3w_a 日军进攻香港的深圳前夜(组图) (Japanski napad na Shenzhen u Hong Kongu)], Shenzhen Večernje vijesti 29. rujna {{zh}} Pristupljeno 5. rujna 2019.</ref>. Prvo razdoblje po procjeni povjesničara završava [[1573]]. god. Život i lokalno [[gospodarstvo]] su do tada bili vezani uz [[ribarstvo]] i poljoprivredu. Drugo razdoblje traje do godine [[1841]]. kada se administrativno uspostavlja lokalna [[regija]] [[Xinan]] sa središtem u gradu [[Nantu]]. Njeno je područje sezalo do Hong Konga. Gospodarski je bilo temeljeno na supstancama kao što su [[sol]], [[čaj]] i [[začin]]i. Treće se povijesno razdoblje proteže do nedavne 1979. godine. Naime, god. [[1842]]. [[Hong Kong]] je okupirala [[UK\|Velika Britanija]], a čitav [[polutok]] [[Kowloon]] godine [[1898]]. god. Četvrto razdoblje počinje [[1979]]. godine kada kao najobičnije ribarsko naselje sa 30.000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu [[Kapitalizam\|kapitalističkog]] principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatični političar [[Deng Xiaoping]] u svibnju [[1980]]. Izbor grada je bio logičan pošto je Shenzhen sa Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su etničko podrijetlo, kultura i jezik. Shenzhen je jedini grad u provinciji u kojem se govori [[Mandarinski jezik\|mandarinski jezik]], pa čak i isti [[dijalekt]] kao onaj u Hong Kongu. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila, i danas još uvijek je, jeftina radna snaga.▼ Treće se povijesno razdoblje proteže od 1945. do 1979. godine kada je okrug Bao'an (宝安县), kojemu je Shenzen bio glavni grad, promoviran u prefekturu. Od tada se prefektura zove po glavnom gradu, Shenzenu. [[Datoteka:1998年春节莲花山顶 Shenzhen 1998 - panoramio.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Poslovna četvrt Futian CBD u proljeće 1998.]] ▲*Četvrto razdoblje počinje [[1979]]. godine kada kao najobičnije ribarsko naselje sa 30.000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu [[Kapitalizam\|kapitalističkog]] principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatični političar [[Deng Xiaoping]] u svibnju [[1980]]. Izbor grada je bio logičan pošto je Shenzhen sa Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su etničko podrijetlo, kultura i jezik. Shenzhen je jedini grad u provinciji u kojem se govori [[Mandarinski jezik\|mandarinski jezik]], pa čak i isti [[dijalekt]] kao onaj u Hong Kongu. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila, i danas još uvijek je, jeftina radna snaga. [[Datoteka:Civic Center, Shenzhen Lianhuashan Park (2018.9) Daytime.jpg\|mini\|<center>Futian CBD u ljeto 2018. iz parka Lianhuashan]] Politička se je [[ideja]] pokazala više nego uspješnom. Već [[1988]]., tada već velik grad, postaje samostalna administrativna jedinica. Nekada anonimno [[selo]] praktički preko noći postaje jedan od najvećih gradova u porječju Biserne rijeke, a od ranih osamdesetih godina jedan je od gradova koji rastu najbrže na svijetu. Mnogoljudnoj Kini koja dan danas ima [[Socijalizam\|socijalističko]] političko uredjenje Shenzen je dao smjernice za uvođenje [[Kapitalizam\|kapitalizma]] i zapadnjačkom principu poslovanja. Veliki grad je zapravo [[konglomerat]] sastavljen od relativno manjih gradova koji logistički posjeduju sve potrebno za život. Lokalno [[stanovništvo]] je polarizirano između dva ekstrema po ~~liniji~~obrazovanju ~~obrazovanja~~(visokoobrazovani u gradu i niskoobrazovani u susjednim gradovima) što stvara velik ekonomski jaz. == Stanovništvo ==

Shenzhen: razlika između inačica