Razlika između inačica stranice »Kuran«

Dodana 134 bajta ,  prije 1 godinu
m
Sređeno
m (uklonjena promjena suradnika 146.255.154.8 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maqivi)
Oznaka: brzo uklanjanje
m (Sređeno)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje VisualEditor
[[Datoteka:Kur'an.jpg|mini|250px|'''Kuran''' – Sveta knjiga islama]]
 
'''Kuran''' ili '''Kur'an''' ([[arapski jezik|arapski]]: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je [[Svete knjige u islamu|sveta knjiga [[islamislama]]a. [[Muslimani]] vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika [[Muhamed|Muhameda]]. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar. Džibril). U njoj se definira [[Islam|islamski]] vjerozakon - [[Šerijatsko pravo|šerijat]]. Šerijat interpretiran kroz islamsko pravo (ar. fikh) uz pomoć [[Hadis|hadisa]] (riječi i djela Muhameda) nastoji usmjeriti živote muslimana u skladu s islamom.
 
Muslimani Kuran također nazivaju i "Kur'an", "Knjiga", "Posljednji testament", "Posljednja Božja Objava", "Božja objava" ili "Otkrivenje". U daljnjem tekstu bit će korišten izraz Kuran, definiran pravopisom [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]].
== Format Kurana ==
 
Kur'anKuran se sastoji od 114 poglavlja (ar. poglavlje = [[sura]]) s ukupno 6236 retka ili stiha (ar. redak = [[ajet]]) ne uzimajući u razmatranje 113 uvodnih pozivanja na Boga (ar. u ime Boga = [[Bismillah]]; skraćeno od ''U ime Boga, Milostivog (Onog Koji je Milostiv i prašta), Samilosnog (Onog koji suosjeća)'') koje se obično ne uzimaju u ukupan zbroj ajeta; ili 6349 uključujući i njih; točan broj redaka je različit ne zbog sadržaja, nego zbog različitih metoda njihovog brojanja.
[[Datoteka:Fatiha 050806.jpg|mini|250px|Prva sura u Kuranu (ElAl-Fatiha)]]
Svakom poglavlju, dat je naslov u jednom imenu koje ima simbolično značenje. Poglavlja nisu poredana po kronološkom redu (za kojeg se vjeruje da je redoslijed njihovog objavljivanja) nego prvenstveno prema veličini sura. Nakon uvodnog poglavlja kojeg se naziva [[Fatiha|Fatihom]], Kuran nastavlja najdužim, a završava najkraćim poglavljima, iako poglavlja nisu posložena isključivo po dužini.
 
== Tijek objave ==
Kuran je jedna od prvih pisanih knjiga u Arabiji. Napisan u ranoj formi klasičnog književnog arapskog jezika, poznatog u engleskom jeziku kao "Kuranski" arapski. Postoji i nekoliko drugih kuranskih tekstova iz tog vremena. (Mu'allaqat, ili suspendirana oda, za koju se vjeruje da je jedan primjer arapskog jezika predislamskog doba; drugi kažu da je kreirana poslije Muhameda. Preživjelo je samo pet napisa iz predislamskog arapskog jezika.)
 
Ubrzo nakon [[Muhamed|Muhamedove]] smrti 632. godine, islam se proširio izvan Arabije, te osvojio znatan dio tadašnjeg Rimskog Carstva. Arapi su se morali suočiti s milijunima stranih osoba, s kojima su morali na neki način komunicirati. Jezik se brzo mijenjao da bi mogao odgovoriti novonastaloj situaciji, gubeći na svojoj složenosti i nejasnom [[rječnik]]u. U razmaku od nekoliko generacija nakon Prorokove smrti, mnoge riječi korištene u Kuranu postale su nejasne za obične ljude koji su govorili tadašnjim svakodnevnim arapskim jezikom, budući da je arapski jezik evoluirao velikom brzinom, a Kuran i jest zapisan književnim jezikom, a ne pučkim govorom. [[Beduini]] su govorili izmijenjenim jezikom, prihvatljivim malom brzinom izgovaranja, tako da su rani arapski [[leksikograf]]i njih tražili kako bi im objasnili nerazumljive riječi ili razjasnili neke točke gramatike. Dijelom zbog potrebe religije da objasni Kuran slabijim govornicima, arapska gramatika i leksika su postale značajne nauke, pa je model za literarni jezik zadržao do danas taj govor iz kuranskih dana, prije nego neki od trenutno važećih dijalekata.
 
Muslimani smatraju Kuran velikim i značajnim zbog njegove [[poezija|poetičnosti]] i dotjeranosti, kao i da je ta njegova literarna perfekcija dokaz njegovog božanskog porijekla. Budući da je ta perfekcija vidljiva samo za govornike arapskog jezika, stoji kao još jedan razlog zašto se samo originalni arapski tekst drži pravim Kuranom. Prijevodi su smatrani manje sjajnima, radije kao tumačenjima Božjih poruka, nego li same izravne [[Otkrivenje|Božje objave]]. Tradicionalno ravnanje prijevodima i publikacijama Kurana traži da objavljena knjiga ne nosi jednostavni naslov "Kuran". [[Naslov]] uvijek mora sadržavati odredbeni pridjev (sprječavajući [[konfuzija|konfuziju]] s ostalim "[[recitiranje|recitacijama]]", u arapskom smislu) pa zbog toga najviše izdanja Kurana nosi naslove poput Sveti Kuran, Plemeniti Kuran, [[Kuran Časni]] i sl.