Budislav Grga Angjelinović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
masakr -> pokolj |
Angjelinović visiting in Lodz (Poland), VI 1933; photo |
||
Redak 8:
Pokrenuo je ideju za stvaranje [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća SHS]] i [[1918.]] postao njegov tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a [[28. listopada]] [[1918.]] imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj funkciji organizirao je gušenje [[Pobuna hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918|pobune 53. i 25. pukovnije]] u Zagrebu. Više je puta biran za narodnog poslanika u Skupštinu u Beogradu. Izborom za poslanika u beogradsku Skupštinu prestaje biti članom Hrvatske stranke prava, koju napušta [[1919.]] godine i pristupa [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratskoj stranci]] [[Ljuba Davidović|Ljube Davidovića]], u kojoj ostaje do [[1928.]] Kasnije je jedan od osnivača [[Jugoslavenska nacionalna stranka|Jugoslavenske nacionalne stranke]].<ref name="Proleksis" />
Nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata]] na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u Narodnoj skupštini u [[Beograd]]u, [[20. lipnja]] [[1928.]], Angjelinović je imenovan ministrom građevine u vladi dr. [[Anton Korošec|Antona Korošca]]. Nakon uvodenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] [[1929.]] godine imenovan je za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Beču<ref> Z wizytą w Łodzi (Polska), w celu nagrodzenia miejscowych działaczy Towarzystwa Polsko-Jugosłowiańskiego; [in:] "Łódź w Ilustracji", 25 VI 1933, nr 26, str. 3 (w gronie uczestników bankietu wydanego na cześć jugosłowiańskich gości przez władze Łodzi w restauracji „Tivoli”).</ref>
Do travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije često je mijenjao ministarske ili veleposlaničke dužnosti, a u travnju [[1941.]], s raspadom Jugoslavije, Angjelinović bježi u inozemstvo i priključuje se [[četnici|četničkim]] [[politika|političkim]] krugovima.<ref name="Večernji list">[http://www.vecernji.hr/vijesti/prosinacke-zrtve-zla-sjena-hrvata-nad-rodoljubima-ubijenima-clanak-224096 Hrvoje Dečak, ''Prosinačke žrtve: Zla sjena Hrvata nad rodoljubima ubijenima''], [[Večernji list]], preuzeto 17. veljače 2012.</ref> Zabilježeni su podatci da je tijekom ratnih godina [[1942.]] i [[1943.]] pisao tekstove u kanadskom ''[[Srpski glasnik|Srpskom glasniku]]'' i četničkom listu ''Novosti''.<ref name="Večernji list" />
| |||