Pokolj u Drakuliću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sit.
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1:
{{točnost}}
'''Pokolj u Drakuliću''' je masovno pogubljenje [[Srbi|srpskog]] stanovništva koje su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinili pripadnici [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] [[7. veljače]] [[1942.]] u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], točnije u naseljima [[Drakulić]], [[Šargovac]], [[Motike]] i u rudniku Rakovac.<ref>[[#Horvat & Štambuk|Horvat & Štambuk 1946.]], str. 166</ref><ref>{{cite web| url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6270| title=Miroslav Filipović Majstorović - biografija| publisher=Spomen područje Jasenovac| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref>
 
Pripadnici [[Poglavnikov tjelesni zdrug|II. Poglavnikove tjelesne bojne]] i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su ubili oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete,<ref>{{cite web| url=http://balkan-online.com/201002091295/info/pomen-zrtvama-ustaskog-pokolja-u-drakulicu.htm| title=Spomen žrtvama ustaškog pokolja u Drakulićima| publisher=Balkan-online| date=9. veljače 2010| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref> jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. Počinitelje ovog pokolja predvodio je nadporučnik [[Josip Mislov]] u pratnji petrićevačkog župnika, fratra [[Miroslav Filipović|Miroslava Filipovića]], a sve je isplanirao raniji ustaški stožernik dr [[Viktor Gutić]]. Izvršitelji su bili ustaše iz [[Zagreb|Zagreba]] i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg hrvatskog stanovništva. Poklani su, s rijetkim izuzecima, svi Srbi koji su se tog jutra zatekli kod svojih kuća.
 
Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general [[Edmund Glaise von Horstenau]] je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao zapovjednik [[logor Jasenovac|logora u Jasenovcu]].<ref>{{cite web| url=http://www.erinnern-und-gedenken.de/das-jahr-1942.html| title=Das Jahr 1942 - Drakulić, Motike und Šargovac| publisher=Erinnern und Gedenken| date=| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref> [[Eugen Dido Kvaternik]] je bio zadužio [[Vjekoslav Servatzy|Vjekoslava Servatzyja]] da uhiti i sprovede na sud zapovjednika II. bojne, bojnika Petra Zelića. Zelić je uhićen i poslan na sud u Zagreb ali nije kažnjen nego raspoređen na drugu dužnost.<ref name="UV1 81">Skupina autora – ''Ustaška vojnica 1'', Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 81</ref>
 
==Izvori==
{{izvori}}