Bl. Augustin rođen je oko godine [[1260.]] u [[Trogir]]u. Zaredio se u [[Split]]u. Kao dominikanac studirao je u [[Pariz]]u, na [[Sorbonna|Sorbonni]] [[1287.]]. Godine [[1303.]] imenovan je [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkim biskupom]]. U Zagrebu je bio vrlo djelatan. Utemeljio je [[Zagrebačka katedrala|katedralnu]] školu i knjižnicu. Mnogi su ga plemići zbog njegova značaja i kreposti uzimali kao suca u svojim medusobnim sporovima. Zbog svoje svetosti života, velike kulture, snažne rječitosti medu svim [[Mađarska|ugarsko]]-[[Hrvatska|hrvatskim]] [[biskup]]ima uživao je velik ugled. Nakon posjeta papi u [[Avignon]]u [[1318.]], nije se više smio vratiti u Zagreb, jer se zamjerio [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskom]] kralju [[Karlo I. Robert|Karlu I. Robertu]]. Tako je imenovan biskupom u južnotalijanskom gradu [[Sveta Marija|Svete Marije]], Luceri, gdje je umro godine [[1323.]], na glasu svetosti. Pokopan je u Luceri. Carlo Sisto piše da su "[[Hrvati]] uzalud pokušavali kradom oteti blaženikovo tijelo". Narod ga je poradi brojnih čuda što ih izvedoše njegove relikvije, medu ostalim ozdravljenje nijemih i opsjednutih, brzo počeo štovati. To je štovanje [[1702.]] službeno potvrdio papa [[Klement XI.]], proglasivši ga blaženim. U novije vrijeme opet je sve ispitano pa ima nade da se proglasi svetim.
Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Prvi je poznati organizator [[Crkvena glazba|crkvenog]] pjevanja u Hrvatskoj i tvorac tzv. [[zagrebački obred|zagrebačkog obreda]]. Za proučavanje tog obreda koristan je priručnik napjeva ''Cantuale processionum'', koji mu je posvetila zagrebačka Crkva 1751. godine, "njihovu učitelju i auktoru".<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=197 Hrvatski biografski leksikon] Franjo Šanjek (2009): ''KAŽOTIĆ, Augustin (Gazotti, Gazotus, Hazotti, Hungarus; Augustinus)'' (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref>
