Vajska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 154:
 
Još u 14. stoljeću se Vajska spominje kao [[Slaveni|slavensko]] naselje <ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref> u popisima bačkog dekanata.
 
Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Vajsku zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, Vajskoj i [[Plavna|Plavni]]. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref>
 
Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>