Praslavenski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
saim u samim
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
== Razvoj ==
Od indoeuropskih jezika najsrodniji su mu baltički jezici. Govornici toga jezika (Veneti, Slaveni i Anti – kako ih naziva [[Jordanes]]), potekli su (u etničkom smislu) izsuiz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i područja rijeke Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom.<ref name="Matasović">{{Cite web|url=http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf|title=Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref>
 
Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije [[Slaveni|Slavena]], a samim tim i praslavenskog jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su [[Avari]], turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.<ref name="Walter Pohl">{{Cite web|url=https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false|title=Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref> Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici, a u IX. st. posvjedočen je i prvi među njima: starocrkvenoslavenski (ili neprecizno staroslavenski), južnoslavenski jezik na koji su sv. Ćiril i Metod preveli dijelove Biblije. Taj je prvi posvjedočeni slavenski jezik potrebno razlikovati od praslavenskoga, na kojem nema sačuvanih tekstova.<ref name="Enciklopedija">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960|title=Praslavenski|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=Hrvatska enciklopedija}}</ref>