Simbolika zmije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
U ljudskoj kulturi, stoga, od svih životinja zmija ima istaknuto i posebno mjesto. Ona se razlikuje od svih životinja isto kao i čovjek, ali na oprečan način. To hladno stvorenje bez dlake i bez perja smještamo na početak duge i mukotrpne geneze, a čovjek se, naprotiv, nalazi na kraju iste te geneze. U tom smislu čovjek i zmija su opreke, komplementi, suparnici. Prema toj analogiji, u čovjeku ima nešto od zmije, a osobito u onom njegovu dijelu što ga njegov razbor najmanje kontrolira. Ipak, upravo zbog te jednostavnosti, nema ničega običnijeg, jednostavnijeg i sablažnjivijeg za duh od zmije.
 
Zmija, inače, dijeli sa lavom prvo mjesto u simbolici životinja. Njen lik oduvijek je korišten za prikazivanje i najboljeg i najgoreg: stvaranja, obnove i besmrtnosti, ali i dvoličnosti, apsolutnog zla i smrti. Zmija, ktonska životinja u pravom smislu riječi, gmiže po zemlji, krije se u njoj i izlazi iz nje bez upozorenja. U isti mah tvorac i uništavatelj, bilo da se zove [[Vasuki]], [[Midgard]], [[Quetzalcoatl]], [[Piton (mitologija)|Piton]] ili [[Apofis]], ona se u gotovo svim civilizacijama povezuje sa stvaranjem svijeta. Ta prvobitna zmija, koja u Indiji omogućava bućkanje mliječnoga mora iz kojega je nastao svijet, obavija se oko sebe da bi služila kao prijestolje [[Višnu|Višnua]], boga stvaranja. Kod Egipćana zmija [[Atum]] izranja iz prvobitnih voda da bi ispljunuo sve stvoreno. Prema [[Knjiga mrtvih|''Knjizi mrtvih'']], on kaže: „Ja sam ono što ostaje ... Svijet će se vratiti u kaos, u nerazlučeno, ja ću se tada preobratiti u zmiju kakvu ne poznaje niti jedan bog!“ Egipatski faraoni nosili su na glavi ''ureus'' ili „uspravnu kobru“, simbol besmrtnosti.
 
== Gospodar životnog počela i svih snaga prirode (Stari bog) ==