Monarhizam: razlika između inačica

Osoba vladara (monarha) u ideologiji monarhizma predstavlja utjelovljenje suverenosti, čija vlast ovisno o ustroju može biti više simbolička ili funkcionalna.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 83.</ref> Iako ovaj oblik vlasti ima začetke od samog postojanja drušvene organizacije, njegovi temelji u filozofiji i ideologiji počinju u Drevnom vijeku. Prema [[Platon|Platonu]] aristokracija (monarhija) je najbolji oblik vlasti, ukoliko njome vlada prosvjećeni vladar filozof.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 81.</ref> U Europskom srednjem vijeku taj koncept se nadopunjuje uz uvođenje božanske potvrde i pitanja legitimnosti, o čemu najbolje svjedoči [[Toma Akvinski|sveti Toma Akvinski]] u svom djelu ''De Regno'' u kojem u monarhističku praksu uvodi elemente skolastike i feudalne prakse.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 81.</ref> U renesansnoj koncepciji ideologije monarhizma veliko pitanje odvajanja etike od politike zagovara firentinski filozof [[Niccolò Machiavelli]], pri usporedbi nasljedne, izborne i nove monarhije prednost daje nasljednoj uz jamac stare loze koja za razliku o nove ne mora silom i drugim sredstvima graditi legitimitet koji već ima sagrađen.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 81.</ref> U vrijeme empirističke filozofske misli jedan od najvećih zagovornika monarhizma jest [[Thomas Hobbes]], koji u svom djelu ''Leviathan'' propituje ulogu vladara i njegov udio u vlasti kroz zamisao jedinstvene apsolutne i funkcionalne vlasti.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 81.</ref> 19.st. monarhizam u filozofiji popraćen je djelom [[Jhon Locke|Jhon Locka]] i potrebom trodiobe vlasti, te kritikom [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacques Rousseaua]] koja dovodi do propitkivanja izvora legitimnosti. <ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 82.</ref> Romantičarske zamisli druge polovice 19.st. preslikavaju se i u filozofiji monarhizma, najbolje prikazanih u djelima [[René Guénon|René Guénona]]. Dok završetkom Prvog svjetskog rata i napose Drugog svjetskog rata, pojave i širenja komunizma, te nagli pad brojnih europskih monarhija stvara poseban oblik filozofske misli u monarhizu, vezan često uz metafizičku filozofiju, čiji najveći predstavnik je talijanski filozof [[Julius Evola]], čija misao se temelji na kontinuitetu misli Platona i Tome Akvinskog, uz uvođenje nove paradigme aristokracije duha, naspram aristokracije krvi.<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 82-83.</ref>

 

 

 

 

 

U Hrvatskoj nakon osamostaljenja zamisao povratka tradicionalnog i povijesnog oblika kraljevine naspram republike je sve češći. Glavni razlog se temelji na tisućljetnom povijenom kontinuitetu monarhije (počevši od kneževina, te kroz kraljevinu od 925. do 1918.), kao i činjenici da Hrvatska svoju republikansku prošlost temelji u razdoblju [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalističke diktature]]. U Hrvatskoj monarhisti se dijele prema svojim pogledima na željeni ustroj monarhije, kao i na vladarsku lozu. Većinski dominira klasična tradicionalna i konzervativna struja koja se zalaže za legitimizam, prema ispitivanju najveću podršku u Hvratskoj ima kraljevska loza [[Habsburg|Habsburško-Lotarinška]].<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 88.</ref>

 

 

* [[Domovinska Građanska Stranka]] monarhistička stranka osnovana je 1992. zalagala se za uspostavljanje ustavne kraljevine Hrvatske na čelu s kraljem kojeg bi činio jedan od tri kandidata [[Otto von Habsburg|Otto Habsburško-Lotarinški]], [[Paul Tvrtković]] i [[Dubravko Jelačić Bužimski]].<ref name="ST Ekskluziv-13">''ST Ekskluziv'' novine, 2. prosinca 1994., br. 9., str. 13.</ref> Stranka se zalagala za Knin kao glavni prijestolni grad Hrvatske.<ref name="ST Ekskluziv-12">''ST Ekskluziv'' novine, 2. prosinca 1994., br. 9., str. 12.</ref> Stranka je ukinuta 2007. godine odlukom Središnjega državnog ureda za upravu.<ref name="Drago Mintas">Drago Mintas: Zabranjena Domovinska građanska stranka: članovi nastavljaju s radom u ilegali? (Priopćenje za medije) // Glasnik br. 124, Hrvatski uljudbeni pokret, Zagreb, 15. ožujka 2007.</ref>

 

 

* [[Hrvatsko kraljevsko vijeće]] je udruženje koja okuplja građane i potomke plemstva. Ciljevi HKRV su promicanje i baštinjenje tisućljetne tradicije hrvatskih kraljevina, kneževina i banovina, plemstva i građanstva pritom svjedočeći kontinuitet hrvatske državnosti. Očuvanje hrvatske kulturno-povijesne baštine.<ref>[https://hkrv-vodstvo.wixsite.com/hkrv/o-nama/ Službene stranice], hkrv-vodstvo</ref> Udruženje na društvenim mrežama okuplja nekoliko tisuća pobornika.<ref>[https://www.facebook.com/KraljevinaHrvatska/ Facebook stranica], Kraljevina Hrvatska</ref>