Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

Nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868]]. godine u službenoj uporabi u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], koja se još nazivala i Trojedno kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio je grb sastavljen od grbova ovih kraljevstava okrunjen [[Kruna sv. Stjepana|Krunom sv. Stjepana]]. Premda Dalmacija tada nije bila pod jursdikcijom hrvatskoga [[ban]]a, ovim se grbom simbolično izricala želja za jedinstvom hrvatskog nacionalnog teritorija. Odlukom od [[19. lipnja]] [[1876.]] godine grb je detaljnije opisan, a prema njoj na štitu treba lijevo stajati grb Hrvatske, desno Dalmacije, te dolje Slavonije. Naredbom od [[16. studenog]] iste godine propisano je da nad štitom ima biti Kruna sv. Stjepana. Naredba od [[20. prosinca]] [[1899.]] jasnije utvrđuje redoslijed hrvatskog i dalmatinskog, određujući da se riječi „lijevo“ i „desno“ u naredbi iz 1876. godine valja shvatiti heraldički, tako da s položaja onoga koji gleda grb, hrvatski grb stoji desno, a dalmatinski lijevo. [[21. studenog]] [[1914.]] godine ban Trojednoga kraljevstva [[Ivan Skerlecz]] ponovno donosi odluku kojom potvrđuje da se službeno u tome kraljevstvu može koristiti isključivo grb s Krunom sv. Stjepana, što dokazuje da ova kruna zbog nastojanja ugarskih vlasti oko [[mađarizacija|mađarizacije]] nije bila sasvim prihvaćena, pa je rabljena inačica s drugačijim krunama, a ponekad i bez kruna, kao što je slučaj na krovu crkve sv. Marka na [[Gornji grad|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u ili pročelju Kemijskog zavoda (Lučbenog zavoda) Sveučilišta u Zagrebu (danas Knjižnica HAZU-a na Strossmayerovom trgu). [[RakovičkaTek buna]]za izbanovanja Dragutina Khuen-Héderváryja počinje se više pozornosti obraćati na ispravnost zemaljskog grba, odnosno postavljanje Krune svetog Stjepana na [[1871njega.]] godineNakon rabilaraspada Austro-Ugarske Kruna svetog Stjepana uklonjena je s većine Zemaljskih grbova na svojojjavnim zastavizgradama, iako postoje primjeri u Zagrebu (zgrada nekadašnjeg Kotarskog suda na uglu Amruševe i istiPetrinjske grbulice, alizgrada jeMedicinskog fakulteta na njemuŠalati, uitd.) sredinigdje bioje položenkruna crveniostala štitočuvana. saNajčešće je riječ o slabo vidljivim mjestima.<ref>{{Citiranje srebrnimčasopisa|author=Dragan polumjesecomDamjanovic|title=Politika i zlatnomarhitektura: šestokrakomheraldičko zvijezdomobilježavanje zgrada u hrvatskom historicizmu (sličnoPolitics grbuand NarodneArchitecture: gardeHeraldic izMarking 1848.of Buildings in Croatian Historicism), Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića VII, Zagreb, 2018., 145-158.|url=https://www.academia.edu/39222395/Politika_i_arhitektura_heraldi%C4%8Dko_obilje%C5%BEavanje_zgrada_u_hrvatskom_historicizmu_Politics_and_Architecture_Heraldic_Marking_of_Buildings_in_Croatian_Historicism_Likovne_umjetnosti_arhitektura_i_povijesni_identiteti._Zbornik_Dana_Cvita_Fiskovi%C4%87a_VII_Zagreb_2018._145-158|journal=Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti. Zbornik Dana Cvita Fiskovića|accessdate=2019-07-22}}</ref>