Skopaljska dolina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m s.
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Ovo područje naseljeno je najkasnije od brončanog doba.<ref name="Škegro"/> Pretpostavlja se da ga je u [[antičko doba]] naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Deuri]] (Derbanoi, Derrioi, [[starogrčki jezik|gr.]] Δερβανοί) iz salonitanskog konventa, koje je prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]] imalo 25 rodova ([[dekurija]]), što bi značilo da je ukupno stanovništvo brojilo otprilike 3.750 - 6.000 ljudi.<ref>Salmedin Mesihovic, Rimski vuk i ilirska zmija - Posljednja borba, Sarajevo 2011., str. 48.-49., 425. [http://books.google.hr/books?id=GwmrAbUXuMsC]</ref> U srednjem vijeku [[župa Uskoplje]], koja je obuhvaćala cijelu dolinu, bila je jugoistočni kut šire gospodarsko-političke cjeline koja se zvala [[Donji kraji]]. Donji kraji prostirali su se porječjima rijeka Vrbas i [[Sana]], a sjedište im je bilo u [[Jajce|Jajcu]]. Donjim krajima vladali su plemićki rod [[Hrvatinići]], čiji je najpoznatiji velmoža [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].
 
Od značajnih naselja u Skopaljskoj dolini se nalaze [[Donji Vakuf]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]], u prošlosti i Biograd (današnji [[Prusac]]) i [[Odžak (Bugojno, BiH)|Odžak]]. <ref name=selma>[https://www.bug.ba/odzak-kod-bugojna.html Bug.ba] Selma Rustempašić: ''Odžak kod Bugojna'' 1. ožujka 2016. (pristupljeno 22. srpnja 2019.)</ref>
 
== Izvori ==