Dipol: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sređivanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 20:
U [[kemija|kemiji]] pojam dipol označava manje [[molekule]] građene od raznovrsnih atoma, u kojima se, zbog razlike u [[elektronegativnost]]i atoma, težišta pozitivnog i negativnog naboja ne poklapaju. Atom koji je više elektronegativan jače privlači zajedničke elektrone u kovalentnoj vezi od drugog atoma, time elektronegativniji atom poprima negativni naboj od manje elektronegativnog atoma koji poprima pozitivni naboj. Tako nastaje dipolna molekula stalnog dipolnog karaktera odnosno '''dipol'''. Najjednostavniji primjeri dipola su dvoatomne molekule [[Halogeni elementi|halogenovodika]] (na primjer HCl) u plinovitom stanju, ali su dipoli i molekule [[voda|vode]], amonijaka ili molekule nižih [[alkoholi|alkohola]].<ref>Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1 : udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 86-90.</ref>
 
Između dipolnih molekula djeluju značajne elektrostatske privlačne sile, primjer su [[Vodikova veza|vodikove veze]], koje bitno utjećuutječu na svojstva tvari: temperatura tališta i vrelišta, agregatno stanje, čvrstoća, svojstvo topljivosti, površinska napetost, toplotni kapacitet, viskoznost, anomalija vode.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.264-267</ref>
 
Kod većih molekula kao što su viši alkoholi ili karboksilne kiseline govorimo o polarnoj kemijskoj vezi, nije ispravno reći da je cijela molekula dipol. Najčešće polarne kemijske veze u molekulama jesu: