Ilija prorok: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.138.226.154 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
Kao [[Stari zavjet|starozavjetni]] [[prorok]] Ilija ima vrlo važno mjesto u [[židovstvo|židovskoj]], [[kršćanstvo|kršćanskoj]] i [[islam]]skoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstvu Izrael]] u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema [[Biblija|Svetom pismu]] bio je „Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima".
 
Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u [[Karmelićani|karmelićanskom redu]] te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima sv. Ilija zapovijeda [[grom]]ovima i [[kiša|kiši]].<ref name="bitno">[http://www.bitno.net/vjera/sv-ilija-prorok-zastitnik-bosne-i-hercegovine/ Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine], bitno.net/sveci.net, 20. srpnja 2014.</ref> (u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je ratno ime prema tom proroku dobio [[Ivan Hariš-Gromovnik]]). Prema starohrvatskoj legendi sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do grmljavine.
 
Židovska [[apokaliptika]] držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s [[Henok]]om na koncu vremena boreći se protiv [[Antikrist]]a.
 
[[Hrvati u Bosni i Hercegovini]] slave ga kao zaštitnika [[BiH|Bosne i Hercegovine]].<ref name="bitno"/><ref name="Skoko">Iko Skoko: [http://www.vecernji.ba/sveti-ilija-zastitnik-bosne-i-hercegovine-433510 Sveti Ilija - zaštitnik Bosne i Hercegovine], Večernji list, 21. srpnja 2012., preuzeto 27. listopada 2013.</ref> Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra [[Pavao Dragićević]] tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva.<ref name="Skoko"/> Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu.<ref name="Skoko"/>dokumentom Dokument kojim je to odobrila objavila jeod [[26. kolovoza]] [[1752.]] godine.<ref name="Skoko"/> Prema mišljenju biskupa dr-a mons. [[Mile Bogović]]a, razlog papinskog odobrenja je taj što sv. Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.<ref name="Skoko"/>
 
== Izvori ==