|
'''ukupno:''' ~112.315|gubici3=15.000 turskih civila ubijeno<br />264.000 grčkih civila ubijeno<ref>Death by Government, [[Rudolph Rummel]], 1994.</ref><br />250.000 ubijenih armenskih civila<ref>Armenia : The Survival of a Nation, Christopher Walker, 1980.</ref><br />'''ukupno:''' 529.000 mrtvih|napomene=}}
'''Turski rat za nezavisnost''' ([[Turski jezik|turski]]: ''İstiklal Harbi,'' doslovno "Rat za nezavisnost" ili ''Kurtuluş Savaşı,'' doslovno "Oslobodilačka borba;") je naziv za rat, odnosno niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se od [[1919.]] do [[1923.]] vodili između pripadnika [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] na jednoj, i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Antanta|saveznika]] na drugoj strani. Uzrok je predstavljao poraz [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], odnosno podjela njegovih teritorija među pobjedničkim silama nakon [[Mirovni ugovor u Sèvresu|Mirovnog ugovora u Sèvresu]] [[1920.]], koja je između ostalog izazvala etničke sukobe na područjima sa miješanim stanovništvom, a koji su, pak, služili kao izgovor [[Antanta|saveznicima]] da [[Okupacija|okupiraju]] i podjele značajne dijelove matičnog [[Turska|turskog]] teritorija Osmanskog Carstva. Turski nacionalni pokret, na čije se čelo stavio proslavljeni vojskovođa [[Atatürk|Mustafa Kemal-paša]], suimao je glavno uporište imali u unutrašnjosti [[Anatolija|Anatolije]] gdje je osnovana [[Privremena vlada|privremena sekularna vlada]] koja se suprotstavila ne samo savezničkim trupama, nego i [[Mehmed VI.|osmanskom sultanu]] i pro-[[UK|britanskoj]] marionetskoj vladi u [[Istanbul|Istanbulu]] koja je 1920. potpisala [[Mirovni ugovor u Sèvresu|ugovor u Sèvresu]]. [[Turski nacionalni pokret]] je ''zbog spasenja domivine'' osnovao Mustafa Kemal-paša, turski nacionalist i sekularist, ratni heroj Carstva i pripadnik modernističkog pokreta [[Mladoturci|Mladoturaka]]. To je bio pokret za tursku državu neovisnu od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali koja bi zauzimala najveći dio bivšeg osmanskog teritorija. Tursku koja bi bila demokratska i sekularna republika turskog naroda. Pokret se zalagao za kompletnu redefiniciju turskoga nacionalnog identiteta, kao i jačanje neovisne turske države u očima zapadnog svijeta. Po međunarodnom pravu, [[Mustafa Kemal Atatürk]] je tražio poštivanje ugovora ''[[Četrnaest točaka]]'' američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|T. W. Wilsona]] koji nalaže da se ''turskom dijelu Osmanskog Carstva treba dati nezavisnost'' u poslijeratnom uređenju [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]. Republikanci su, zahvaljujući [[Gerila|gerilskoj]] strategiji, Kemalovom vojničkom umijeću, logističkim problemima za vladine i savezničke trupe, podršci [[Sovjetska Rusija|komunističke sekularne Sovjetske Rusije]], kao i sve većim nesuglasicama između saveznika s vremenom stegli prevagu i važnije sukobe - s [[Francusko-turski rat|Francuskom]] i [[Talijansko-turski rat|Italijom]] oko južne granice, osmanskom vladom, [[Tursko-armenski rat|Demokratskom Republikom Armenijom]] oko istočne, te sa [[Grčko-turski rat (1919.-1922.)|Grčkom]] i [[Britansko-turski rat|Britanijom]] oko zapadne granice uspjeli riješiti u svoju korist. Rat, koji je formalno okončan [[Mir u Lausanni|mirom u Lausanni]] [[1923.]] je imao značajne posljedice u transformaciji Turske u etnički homogenu [[Nacionalna država|nacionalnu državu]], ukidanju sultanata [[1922.]], ukidanju [[Kalifat|kalifata]] [[1924.]] i uvođenju [[Republika|republikanskog]] uređenja [[1923.]] kojim su omogućene [[Sekularizam|sekularne]] reforme Mustafe Kemala Atatürka 1920.-ih i 1930.-ih, ali i u masovnom [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] i zamjenama ne-turskog stanovništva koje dan danas opterećuju odnose Turske sa susjednom [[Grčka|Grčkom]] i [[Armenija|Armenijom]]. [[Mustafa Kemal Atatürk]] postao je [[29. listopada]] [[1923.]] prvim predsjednikom samostalne i neovisne, moderne i sekularne [[Turska|Republike Turske]] iz redova [[Republikanska narodna stranka|CHP-a]]. Time je udario temelje za modernu zapadnu državu kakva je [[Turska]] danas, a [[Turci]] ga smatraju ''ocem domovine''.
<references />
|
