Esvatini: razlika između inačica

grb = Coat of arms of SwazilandEswatini.pngsvg|

valuta = [[svazijskiesvatinijski lilangeni]] |

''Glavni članak: [[Povijest SvazijaEsvatinija]]''

Danas je utvrđeno da je sadašnji teritorij SvazijaEsvatinija nastanjen još od vremena [[Kameno doba|kamenog doba]]. [[Arheologija|Arheološkim]] iskopavanjem pronađeni su ostaci ljudske naseobine od prije 110.000 godina. Također su nađeni i ostaci drevnih [[nomadi|nomadskih]] afričkih naroda, poput Sotho i Ntungwa-Nguni klanova. Stoljećima prije osnivanja moderne države, dogodila se velika središnjoafrička migracija sa obala k središtu kontinenta, kada se jedan od klanova [[Nguni]] naroda (današnja [[Zulu]] i [[Xhosa]] plemena) naselio oko današnjeg [[Maputo|Maputa]] u [[Mozambik]]u.

Kasnije, obitelj Dlamini ovdje osniva svoju dinastiju. Prvi korak k osnivanju SvaziEsvatini nacije se dogodio oko [[1750]]. godine kada je kralj Dlamini dinastije, [[Ngwane III.]], pod pritiskom drugih klanova bio prisiljen povesti svoj narod na teritorij tzv. ''Unutrašnje zemlje'', oko rijeke Pangola (današnji južni SvaziEsvatini). U tijeku takve migracije, njegovom narodu su se priključivala i ostala plemena koja su sretali na putu od istočne obale. Danas se smatra da je Ngwane III. prvi SvaziEsvatini kralj.

''Glavni članak: [[Politika SvazijaEsvatinija]]''

SvaziEsvatini je nezavisna monarhija [[SvaziEsvatini (narod)|SvaziEsvatini]] naroda koji govore jezik iz grupe [[Bantu]] jezika, izvorno porijeklom iz istočnog djela središnje [[Afrika|Afrike]]. Nezavisni je član [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]]. Glavni administrativni grad je [[Mbabane]] gdje se nalaze sva ministarstva, dok je [[Lobamba]] kraljevska i zakonodavna prijestolnica. Zemlja je podijeljena na četiri administrativna distrikta: Hhohho, Lubombo, Manzini, Shiselweni.

Kralj, koji je okrunjen po svazijskojEsvatinijskoj tradiciji, je vrhovni poglavar države. Ako je odsutan ili spriječen u obavljanju svojih dužnosti iz bilo kog razloga, [[Kraljica Majka]] sve obavlja u njegovo ime. Parlament se sastoji od Senata, što je u SvazijuEsvatiniju Gornji Dom i od Skupštine.

Svim građanima SvazijaEsvatinija je dozvoljeno glasanje, uz uvjet punoljetnosti i državljanstva. Izbori se odvijaju na dva nivoa – savezni i regionalni. Odabrani parlament ima mandat od pet godina prije novih izbora, ali kralj može sazvati izvanredne, kad god se ukaže potreba za tim. Kralj imenuje [[premijer]]a koga bira među ministrima (Gornji Dom), kao i zamjenika premijera.

Pravni sustav u zemlji je utemeljen na južnoafričkom [[Rimsko pravo|rimskom pravu]] u ustavnim sudovima i na tradicionalnom svazijskomEsvatinijskom pravu i običajima u tradicionalnim sudovima.

''Glavni članak: [[Kraljevska obitelj SvazijaEsvatinija]]''

* Ne smije pripadati lozi [[Nkhosi-Dlamini]]. Za razliku od ostalih pripadnika SvaziEsvatini naroda, samo je kraljevima dozvoljeno ženiti žene iz iste obitelji, na primjer, Sobhuza je imao 11 žena koje su imale isto prezime – Dlamini.

* Ne smije biti ritualna žena, što kod SvazijaEsvatinija znači da ne smije potencirati najstarijeg sina kao prijestolonasljednika.

[[Datoteka:SvazikartaEsvatinikarta.gif|mini|desno|Karta SvazijaEsvatinija]]

Teritorij SvazijaEsvatinija je podijeljen na četiri geografska područja, sa različitim nadmorskim visinama, od 400 do 1800 metara, uslijed čega svako područje ima drugačije karakteristike klime koja varira od tropske do umjerene klime.

U dalekoj prapovijesti, snažni potresi pogodili su zemlju koju danas znamo kao Afrika. Uslijed jakih tektonskih potresa, istočni kraj kontinenta se odvojio od unutrašnje visoravni i formirao se ogroman rasjed. SvaziEsvatini se nalazi nasuprot ovom rasjedu koji se proteže od Drakenskih planina ka sjeveru, kroz istočne visoravni [[Zimbabve]]a, zatim formira u [[Kenija|Keniji]] veliku dolinu u rasjedu i na kraju nestaje na teritoriju današnje [[Turska|Turske]].

Ova zemlja, koja se ponekad naziva Švicarskom Afrike, ima jedinstvene planinske pejzaže sa prastarim oblicima reljefa. Najpoznatije geološko čudo SvazijaEsvatinija je stijena [[Sibebe]], veliki granitni monolit koji se strmo uzdiže iz Doline Borova i predstavlja izazov mnogim posjetiocima koji žele osvojiti njegov vrh.

Teritorij SvazijaEsvatinija, iako veličine [[Slovenija|Slovenije]] ili [[Kuvajt]]a, zemljopisno je podijeljena na četiri regije sa nadmorskom visinom od 400 do 1800 [[metar|m]]. Svaka regija ima drugačije klimatske karakteristike.

U SvazijuEsvatiniju, kao i na cijeloj južnoj polutki, godišnja doba su suprotna od onih na sjevernoj hemisferi, tako da su i zima i ljeto suprotni. U SvazijuEsvatiniju je [[klima]] umjerena i u zavisnosti od nadmorske visine, varira od subtropske do umjerene. Razdoblje od lipnja do rujna je svježe i suhe, dok je od listopada do svibnja toplo i vlažno.

Niži predjeli središnjeg i zapadnog SvazijaEsvatinija imaju klimu sa višim temperaturama i manje padalina, idealnu za usjeve. U toku ljetnih mjeseci živa u termometru prelazi 40 °C, dok je tokom suhih zimskih mjeseci oko 3°C. Listopad je najtopliji mjesec, a kišno razdoblje počinje početkom prosinca i traje do travnja. Količina padalina je između 762 i 1.143 mm godišnje. Sličnu klimu ima i regija [[Lubombo]].

[[Datoteka:Satellite image of Swaziland in November 2002.jpg|mini|desno|200px|Satelitska snimka SvazijaEsvatinija]]

Vodene površine u SvazijuEsvatiniju zauzimaju svega 1% teritorija, ili 160 [[km²]]. To su uglavnom rijeke i nekoliko manjih umjetnih jezera: Hawane, Sand River, Luphohlo, Van Eck i najveće, Mnjoli na rijeci Mbuluzi. Rijeke pripadaju slijevu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i teku od planinskog zapada ka nižem istoku gdje nastavljaju mirnijim tokom, meandrirajući. Veće rijeke su [[Mlumati]], [[Nkomati]], [[Usutu]] i [[Ngwavuma]].

Rijeka Mlumati izvire u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]] južno od [[Barberton]]a i protječe krajnjim sjeverom SvazijaEsvatinija gdje ima karakter izrazito planinske rijeke i u svom toku pravi brojne kaskade, vodopade i slapove.

Jedna od najvećih rijeka u SvazijuEsvatiniju, rijeka Nkomati, ima možda najzanimljiviji tok. Najprije vijuga kroz pobrđe na sjeveru zemlje, a zatim nestaje u stjenovitoj provaliji, rasjedu, vrlo uskom i dubokom više od 15 [[metar|m]] da bi ponovo izbila iz provalije.

''Glavni članak: [[Flora i fauna SvazijaEsvatinija]]''

Velika raznolikost flore u SvazijuEsvatiniju je potaknuta razlikama u nadmorskoj visini i klimi. Na istoku dominiraju [[savana|savane]], [[močvara|močvare]] i suptropske šume, dok su na sjeverozapadu zastupljene kišne šume, sa po kojim finbosom, finim grmom, uobičajenim za južnu Afriku. Planinska granica sa Mozambikom ima neugodnu i suhu klimu. Zakonom su zaštićene rijetke biljke, kao što je [[kikad]], biljka nazvana živim fosilom jer je, potpuno neizmijenjena, preživjela 50 milijuna godina. Iako je raznovrsni biljni svijet rasprostranjen po teritoriju cijele zemlje, u fokusu zaljubljenika flore su definitivno prirodni rezervati. [[Mlilvane]] rezervat se ponosi impresivnim alejama zrelih stabala, koja su tu rukom zasađena u toku posljednjih 30 godina. Ovdje se također nalazi i [[šuma]] kikada, a u planu je da se na ovom prostoru napravi botanički vrt sa svim raspoloživim vrstama biljaka.

[[Datoteka:SwazilandNumbered.png|mini|200px|Pokrajine SvazijaEsvatinija]]

SvaziEsvatini je podijeljen u četiri kotara ([[distrikt]]a):

SwazilandEsvatini (Svazi) [[2006.]]. godine ima 1.029.000 stanovnika čija su većina [[Swazi]] (851.000). Od ostalih naroda u njemu žive: [[Zulu]] (105.000), [[Tsonga]] (24.000), [[Buri]] (14,000); [[Obojeni]] (''Coloured''; 11.000, govore [[afrikaans]]), [[Englezi]] (7.200); [[Indo-Pakistanci]] (6.700), [[Nyanja]] (5.700), [[Sotho]] (4.500), [[Komorci]] (600). Većina stanovništva je kršćanske vjeroispovjesti, a 40% štuje [[animizam]], Komoraci su većinom [[muslimani]], a Indo-Pakistanci [[hinduisti]].

[[Swati jezik|Swati]] (poznat i pod nazivima ''siSwati'', ''Swazi'' i ''Seswati'') je jezik iz jezične obitelji [[Bantu]] iz [[Nguni]] skupine koja se govori u SvazijuEsvatiniju i JAR-u. Jezik ima 1.5 milijuna govornika i uči se u školama. Sa engleskim, to je službeni jezik SvazijaEsvatinija i jedan od 11 službenih jezika Južnoafričke Republike.

Jezik [[tsonga]] ima oko 1.646.000 govornika u južnoafričkoj pokrajini [[Limpopo]], i oko 1.5 milijuna govornika u [[Mozambik]]u. U SvazijuEsvatiniju taj jezik govori oko 19.000 ljudi. Također ima i oko 5.000 govornika u [[Zimbabve]]u.

Nacionalni dohodak iznosi 3.8 milijarde [[USD]], po glavi stanovnika on iznosi 4200 USD. Ekonomija je zasnovana na naturalnoj [[poljoprivreda|poljoprivredi]], kojom se bavi više od 60% stanovništva i koja doprinosi sa skoro 25% u društvenom proizvodu. Najvažnije sirovine su: [[šećerna trska]], [[pamuk]], [[kukuruz]], [[duhan]], [[riža]], [[citrus]]i, [[ananas]], žito <!-- koje? -->, [[sirak]], [[kikiriki]]. Još 25% u društvenom proizvodu ostvaruje se proizvodnjom različitih predmeta narodne radinosti. Proteklih godina, značaj [[rudarstvo|rudarstva]] se smanjio jer su se [[1978.]] iscrpile rudne naslage visokokvalitetnog [[željezo|željeza]], a potražnja za [[azbest]]om se smanjila uslijed brige za očuvanjem zdrave životne sredine. Od prirodnih resursa eksploatiraju se još i [[ugljen]], glina, vodeni tokovi, šume, kamenolomi. Ima i malih pričuva [[zlato|zlata]] i dijamanata. Inflacija iznosi 8% godišnje. Najvažniji čimbenik čvrste valute je izvoz šećera i proizvoda od drveta. Najvažniji partner u trgovini je [[Južnoafrička Republika]] sa kojom se ostvaruje 83% ukupnog uvoza i oko 74% izvoza. Ostale zemlje sa kojima SvaziEsvatini trguje su [[Japan]], [[Velika Britanija]], [[SAD]]. Nacionalna valuta je [[svazijskiesvatinijski lilangeni]] (u množini-emalangeni), a jedan lilangeni čini 100 centa.

''Glavni članak: [[Kultura SvazijaEsvatinija]]''

U zemlji postoji jedno sveučilište, Sveučilište SvazijaEsvatinija (UNISWA) sa preko 3.000 studenata. U okviru ovog sveučilišta formiran je odsjek za dopisno studiranje što omogućava obrazovanje mladim ljudima iz udaljenijih krajeva.

{{commonscat|SwazilandEswatini}}

* [http://www.gov.sz/ Vlada SvazijaEsvatinija] službena stranica