Razlika između inačica stranice »Hercegovački pašaluk«

bez sažetka
|grb_i =
|mapa = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png
|jezik = službeni: [[turski]]<br> govorni: [[hrvatski jezik]]
|glavni_grad = [[Mostar]]
|valuta =
== Hercegovački pašaluk (ejalet)==
 
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status [[pašaluk]]a. Tada je [[Ali-paša Rizvanbegović]], rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar ([[vezir]]) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika[[Travnik]]a u Srajevo[[Sarajevo]].
 
Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: [[Prijepolje]], [[Taslidža]] sa [[Kolašin]]om i [[Šaranci]] sa [[Drobnjak]]om, [[Čajniče]], [[Nevesinje]], [[Nikšić]], [[Ljubinje]]-[[Trebinje]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Počitelj]], [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Duvno]] i polovina [[Konjic]]a koja je sa južne strane [[Neretva|Neretve]].{{fact}}
 
== Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.) ==
Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] ponovno je formiran pašaluk.<ref name="pavet">{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}</ref> Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima [[Balkan]]a potakla je sazivanje [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] gdje su [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] na upravu dodijeljene [[Hercegovina]] i [[Bosna]].
 
== Reference ==
430

uređivanja