Wikipedija

Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Deleted false information
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
uklanjanje izmjene 5299298 suradnika 95.168.118.4 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 371:
 
Tijekom pregovora, kako bi sabotirao protivljenje Alije Izetbegovića ovom planu, David Owen je počeo promovirati predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana i "umjerenog" Bošnjaka Fikreta Abdića <ref>Direr and emptier. Carving up Bosnia Economist 26.06.1993.</ref> Rezultat takve pregovaračke politike postaje rat Herceg-Bosne i Bosne i Hercegovine kao i pobuna [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]].
 
===[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]===
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni.PNG|mini|desno|320 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Bosna (regija)|Bosni]]]]
Tijekom lipnja [[1992.]] godine javili su se prvi incidenti između hrvatskih i bošnjačkih postrojbi. U njima je bilo nekoliko poginulih i ranjenih vojnika na obje strane. Posljedica tih napetosti i incidenata je da se grad Uskoplje podijelio na dva dijela: hrvatski, koji se naziva [[Uskoplje]], i na bošnjački dio, koji zadržava naziv ''Gornji Vakuf''. Sve do danas grad je ostao podijeljen na dva dijela, a ulica u središtu grada ih razdvaja.<ref name="B-H sukob: Uskoplje">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/uskoplje.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Uskoplje]</ref> Osim većih incidenata događali su se i manji. Tako su se od travnja [[1992.]] do početka sukoba, u [[listopad]]u [[1992.]] godine dogodila paljenja [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne|hrvatskih zastava]] i hrvatskih domova. Osim paljenja, događaju se i prva ubojstva [[Hrvat]]a od strane [[Bošnjak]]a. Stradaju hrvatski [[civili]] i vojnici, a i na bošnjačkoj strani ima žrtava.<ref name="hic.hr-kronologija">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm Kronologija rata i političkog dogovaranja]</ref>
 
Dana 23. listopada 1992. počinje bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci su u Prozoru svojim usporednim vojnim ustrojem isprovcirali HVO-a te sukob, koji je potrajao više od pola dana je okončao teškim porazom bošnjačkih snaga. U [[Novi Travnik|Novom Travniku]] Bošnjaci su napali zapovjedništvo [[HVO]]-a u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i uništili Ratnu bolnicu HVO-a te zapalili su dvije zgrade u gradu, gdje su živjeli pretežno [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]. Grad je podijeljen, a poslije nekoliko dana nastavljaju se sukobi u kojima [[HVO]] preuzima kontrolu u gradu.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija">Herceg-Bosna.org [http://www.hercegbosna.org/povijest/kronologija-hrvatsko-muslimanskog-sukoba/kronologija-hrvatsko-muslimanskog-sukoba-91.html Kronologija Bošnjačko-hrvatskog sukoba]</ref>Prvi jači sukob između dviju vojski u [[Uskoplje|Uskoplju]] izbio je [[23. listopada]] [[1992.]] godine. [[Bošnjaci]] u siječnju [[1993.]] godine preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama u [[Bugojno|Bugojnu]]. [[Hrvati]] su isključeni iz upravljanja općinom, ali [[HVO]] još djeluje.<ref name="B-H sukob: Bugojno">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/bugojno.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Bugojno]</ref> Postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]], [[23. siječnja|23.]] i [[24. siječnja]] [[1993.]] godine, prvi put napadaju [[hrvat]]ska područja u općini [[Kiseljak]].<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/kiseljak.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak]</ref>
 
Neočekivan i dobro pripremljen napad [[Armija BiH|Armije BiH]] na HVO u [[Konjic]]u započeo je [[23. ožujka]] [[1993.]], a Bošnjaci vrlo brzo i bez gubitaka ovladale gotovo cijelim prostorom općine [[Konjic]] i na tom prostoru provodili teror i zločin nad hrvatskim narodom.<ref>[http://www.hic.hr/dom/358/dom07.htm Ratni zločini nad Hrvatima u Konjicu]</ref> Najžešći napad postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] na [[Busovača|Busovaču]] dogodio se [[25. ožujka]] [[1993.]] godine. Oko 8.500 vojnika raznih postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] krenulo je na [[Busovača|Busovaču]]. Grad je bio u okruženju i blokiran, ali je 1.400 vojnika [[HVO]]-a sve to izdržalo i obranilo grad od napada postrojbi [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" />
 
Početkom i sredinom travnja [[1993.]] godine u cijeloj Lašvanskoj dolini sukobi između [[HVO]]-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] postaju sve češći i oštriji. Uznemirenost građana i strah povećavaju se napadima [[Armija BiH|Armije BiH]] na [[Vitez (BiH)|Vitez]] i [[Busovača|Busovaču]], jer bošnjačka politika najavljuje rat do potpunog sloma hrvatskih vojnih snaga u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]] i njeno osvajanje.<ref name="B-H: N.Travnik">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/ntravnik.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: N.Travnik]</ref> Glavni sukob između [[HVO]]-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] na području [[Vitez (BiH)|Viteza]] dogodio se [[16. travnja]] [[1993.]] godine. U gradu se vode ulične borbe, a UNPROFOR otvoreno staje na stranu [[Armija BiH|Armije BiH]], koja je napala grad, no unatoč tome [[HVO]] je uspio obraniti grad i zadržati ga pod svojom kontrolom.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/vitez.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Vitez]</ref> Istog dana u zoru, Postrojbe [[HVO]]-a su počinile težak zločin, ubivši [[Pokolj u Ahmićima 16. travnja 1993.|120 bošnjačkih civila u Ahmićima]].<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /> Stradavanje Hrvata 16. travnja 1993. [[Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina|događa se u konjičkom selu Trusina]], Postrojbe [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ušle su u selo i pobile 27 Hrvata. Ovaj zločin nije doživio medijsko pokriće poput Ahmića, a ovaj ni danas nije procesuiran.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /> U Jablanici, Bošnjaci preuzimaju cjelokupnu kontrolu nad općinom, a oko 400 Hrvata su smjestili u dva logora.U travnju i svibnju [[1993.]] godine Hrvati su potpuno eliminirani u većini jablaničkih sela.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/jablanica.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Jablanica]</ref> Postrojbe Armije napale su prostor općine [[Zenica]] koji nastanjuju [[Hrvati]] 17. i [[18. travnja]] [[1993.]] godine. Zenički HVO odlučuje predati se, da ne stradaju civili, a i radi odnosa snaga koji su bili 1:8 ili čak 1:10 u korist snaga [[Armija BiH|Armije BiH]].<ref name="B-H sukob: Zenica">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zenica.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica]</ref> Vojnici [[Armija BiH|Armije BiH]] masakrirali su 60 hrvatskih civila u busovačkim selima Kuber i Putiš, 17. travnja,<ref name="B-H sukob: Busovača">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/busovaca.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Busovača]</ref> a već sutradan ubijeno je 30 Hrvata u selu Šušanj kod Zenice.U sredini travnja [[1993.]] godine, nakon progona Hrvata iz Zenice, u Željeznom Polju, općina [[Žepče]], [[Armija BiH]] je strijeljala trideset Hrvata zarobljenih na području općine [[Zenica]], a koji su prije toga prisilno kopali rovove za potrebe Armije BiH.<ref name="B-H sukob: Zenica" /> Postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]] su upale u konjičko selo Pothum/Žitače i masakrirale 24-27 civila i vojnika [[HVO]]-a, koji su branili vlastite domove<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/konjic.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Konjic]</ref>
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini.PNG|mini|desno|300 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Hercegovina|Hercegovini]]]]
Dana [[9. svibnja]] [[1993.]] godine nakon povratka sa smjene, koju su [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] zajednički održavali na crti prema Srbima, brojnima Hrvatima je bilo oduzeto oružje, a nakon toga su smješteni u zarobljeničke logore. Dolazi do žestokih sukoba između HVO i Armije BiH, u kojima bošnjačka vojska pokušava zauzeti čitav Mostar. HVO uspijeva zadržati pod kontrolom zapadni dio grada, a svi sumnjivi bošnjački civili i vojnici zatvoreni u zarobljeničke logore.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/mostar.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar]</ref> U ratnom sukobu na području Travnika pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] počinili su ratne zločine nad 143 [[Hrvat]]a, a sredinom travnja vrše opći progon Hrvata. Dana [[3. lipnja]] [[1993.]] godine Armija BiH napada okolinu [[Travnik]]a, a velik broj travničkih [[Hrvat]]a bježi u [[Novi Travnik]], gdje nastaje težak problem smještaja prognanika.<ref name="B-H: N.Travnik" /> Na sam Bajram, [[1. lipnja]] [[1993.]] godine, bolje naoružana, brojnija i više motivirana Armija BiH zauzima Fojnicu, pljačkaju se i pale hrvatske kuće, a stanovništvo protjeruje. Toga dana stradavaju katolička crkva i samostan časnih sestara.<ref name="B-H: Fojnica">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/fojnica.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Fojnica]</ref> Pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]], [[6. lipnja]] [[1993.]] godine ubili su 30 Hrvata u [[Novi Travnik|Novom Travniku]].<ref name="B-H: N.Travnik" /> Oko 10.000 pripadnika Armije BiH po već utvrđenom planu navalilo je svim silama na crte obrane [[HVO]]-a [[Kakanj]] te ih probijaju, [[13. lipnja]] [[1993.]] godine, a oko 15.000 kakanjskih Hrvata spas pronalazi u zbjegu u obližnji gradić [[Vareš]].<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/kakanj.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Kakanj]</ref> [[10. lipnja]] [[1993.]] godine, osmero hrvatske djece u [[Vitez (BiH)|Vitezu]] stradava od granate ispaljene s bošnjačkog položaja.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /> Na izletištu Busovačke staje kod Busovače, Bošnjaci su ubili 22 hrvatske izbjeglice koje su krenule u Hrvatsku.<ref name="B-H sukob: Busovača" /> Oružani napad postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] na Hrvate općine [[Kreševo]] počinje [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, s ciljem da se svrgne legalno izabrana općinska vlast. Unatoč brojnim i žestokim napadima, [[HVO]] je uspio obraniti [[Kreševo]] i zadržati ga pod svojom kontrolom.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/kresevo.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Kreševo]</ref>
 
Na katolički blagdan [[Sv. Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]], [[24. lipnja]] [[1993.]] godine, dok se služila sveta misa, počeo je napad bošnjačkih snaga na [[Žepče]]. Borbe su žestoke, s mnogo ranjenih i poginulih vojnika na obe strane. Unatoč tome što su se našli u potpunom okruženju, žepački Hrvati su se preko svoga [[HVO]]-a uspjeli obraniti od [[Bošnjak]]a i [[Srbi|Srba]].<ref name="B-H sukob: Žepče">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zepce.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Žepče]</ref> Na području [[Zavidovići|Zavidovića]], prvi otvoreni sukob dogodio se [[25. lipnja]] [[1993.]] godine kada je minobacačkom vatrom [[Armija BiH]] granatirala selo nastanjeno Hrvatima, Gornju Lovnicu.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zavidovici.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Zavidovići]</ref> Na području Bjelopoljske kotline (Bijelo Polje), sjeverno od Mostara, [[30. lipnja]] [[1993.]] godine dolazi do pobune bošnjačkih pripadnika koji su se do tada borili u postrojbama [[HVO]]-a. [[Bošnjaci]] uperuju puške u svoje dojučerašnje suborce [[Hrvat]]e te tako u toj iznenadnoj pobuni dolazi do velikog broja zarobljavanja i ubojstava hrvatskih pripadnika [[mostar]]skog [[HVO]]-a. Tako HVO gubi kontrolu nad istočnim dijelom grada, brojnim sjevernim te jugoistočnim prigradskim naseljima na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]].<ref name="Rat">Tihomir Čuljak: [http://www.esnips.com/doc/c2e73b4f-abcc-4e7d-a984-52789fae4561/ Esnips.com: "Rat"]</ref> Sukob u Maglaju je počeo prvih dana srpnja [[1993.]] godine, sravnjeno je 35 hrvatskih kuća u selu Liješnica, a maglajski Hrvati su protjerani.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/maglaj.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Maglaj]</ref> Do žestokog sukoba između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] u [[Uskoplje|Uskoplju]] došlo je 4. i [[5. srpnja]] [[1993.]] godine kada je spaljeno i od Hrvata očišćeno nekoliko sela.<ref name="B-H sukob: Uskoplje" /> Pred silovitim napadima pripadnika [[Armija BiH|Armije BiH]], s Malkoča (zadnje linije obrane Fojnice), [[16. srpnja]] [[1993.]] godine povlače se pripadnici [[HVO]]-a. S njima je u zbjeg krenulo šest tisuća [[Hrvat]]a. Brojna hrvatska sela su spaljena kao i pošta, hotel, ratna bolnica i tvornice u samom gradiću Fojnici.<ref name="B-H: Fojnica" /> Opći napad Armije BiH na [[Bugojno]] počeo je [[18. srpnja]] [[1993.]], a sve je dovršeno [[28. srpnja]] [[1993.]] godine. Bošnjačka vojska zauzima grad, u borbama je poginulo 90 pripadnika HVO-a, a oko 350 Hrvata je završio u logorima. Počinje egzodus oko 13 tisuća hrvatskih civila.<ref name="B-H sukob: Bugojno" />
 
Dana [[28. srpnja]] [[1993.]] pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] potpomognuti [[Bošnjaci]]ma iz okolnih sela zauzimaju selo Doljane kod Jablanice ubijaju [[Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993.|devet civila i 33 pripadnika HVO-a]], a u logor odvede 185 mještana, među kojima je bilo 37-ero djece i 10 trudnica. HVO u protunapadu oslobađa selo te javnost saznaje za ovaj svirepi zločin.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /> Dana [[28. kolovoza]] [[1993]]. godine, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]]. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s Owen-Stoltenberg planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli. <ref>Livno Online.com: [http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu]</ref> Stalno u strahu od [[Bošnjaci|bošnjačkog]] nasilja, krajem kolovoza [[1993.]] godine započinje evakuacija žena i djece iz Vareša U dva konvoja preko srpskih teritorija krenulo se u Hercegovinu]. Bilo je ukupno oko 3.200 djece i žena koje su smještene na područja pod kontrolom [[HVO]]-a u Hercegovini.<ref name="B-H sukob: Vareš">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/vares.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Vareš]</ref> [[6. rujna]] [[1993.]] godine, jedinice Armije BiH iz Sarajeva napadaju Vrde, bitnu kotu obrane zapadnog Mostara.Vojnici [[HVO]]-a su zaustavili su ovaj napad te tako obranili svoje položaje i hrvatsko stanovništvo u Mostaru, a pripadnici Armije BiH u tijeku operacije izvršile su više pokolja civilnog stanovništva i zarobljenih vojnika HVO-a, te su uništavali i pljačkali hrvatsku imovinu.<ref name="Rat" /> Tzv. Zukini specijalci u zoru [[9. rujna]] [[1993.]] godine, [[Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.|ubijaju 32 Hrvata]] u Grabovici, selu na granici [[mostar]]ske i [[Jablanica|jablaničke]] općine.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /> 14. rujna 1993. godine, Armija BiH [[Pokolj u Uzdolu|masakrira 41 Hrvata]] u Uzdolu, a dva dana poslije oko [[Pokolj u Hudutskom|25 pripadnika HVO-a]] u Hudutskom, selima koja se nalaze u općini Prozor-Rama.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" /><ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/rama.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama]</ref> Opći napad postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] na [[vareš]]ku općinu počeo je [[18. listopada]] [[1993.]] godine, isti dan kada se 5.700 prognanika iz [[Vareš]]a organizirano uputilo prema [[Hercegovina|Hercegovini]] i to iz pravca [[Breza (BiH)|Breze]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]g, [[Kakanj|Kaknja]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="B-H sukob: Vareš" />
 
Sutradan postrojbe Armije BiH zauzimaju hrvatsko selo Kopijari, kojeg potpuno pljačkaju i spaljuju. U Stupnom Dolu se koncentriraju elitne postrojbe bošnjačke vojske i mnoštvo minobacača, topova i ostalog naoružanja Armije BiH. U dvodnevnom sukobljavanju između pripadnika Armije BiH i [[HVO]]-a u selu Stupni Do, pripadnici HVO-a zauzimaju selo [[25. listopada]] 1993. godine i u njemu [[Pokolj u Stupnom Dolu|ubijaju 16 Bošnjaka]].<ref name="B-H sukob: Vareš" /> [[30. listopada]] [[1993.]] godine, tri korpusa Armije BiH i specijalci osvetnički zadojeni zločinom u Stupnom Dolu kreću na Vareš kojeg brani svega 1.650 vojnika HVO-a. [[Vareš]] pada, a oko 7.500 Hrvata iz Vareša preko srpskih teritorija utočište nalazi u [[Kiseljak]]u, [[Kreševo|Kreševu]] i [[Gromiljak]]u. Pod prisilom općeg napada [[Armija BiH|Armije BiH]], s prostora općine Vareš iselilo oko 9.000 domicilnih stanovnika Hrvata i oko 15.000 Hrvata prognanih iz Kaknja.<ref name="B-H sukob: Vareš" /> Tijekom sukoba u Mostaru, dio grada pod kontrolom Armije BiH je blokiran i granatirao je [[HVO]]. U jednom takvom granatiranju [[9. studenog]] [[1993.]] godine srušen je i [[Stari most]]. Armija BiH u samom gradu je bila u očajnom stanju te je bila primorana da surađuje i nabavlja oružje od [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]].<ref name="Rat">Tihomir Čuljak: [http://www.esnips.com/doc/c2e73b4f-abcc-4e7d-a984-52789fae4561/ Esnips.com: "Rat"]</ref>
 
Humanitarni konvoj "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu" se sastojao 99 šlepera i 200 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj. Bolnica u [[Nova Bila|Novoj Biloj]] do [[1994.]] godine hospitalizirala je više od 11.000 ljudi srednje [[Bosna (regija)|Bosne]], od čega su polovica bili ranjenici i to mahom hrvatske nacionalnosti.<ref>Poskok.info [http://www.poskok.info/Drustvo/Sjecanje-na-konvoj-spasa-za-ranjenike.html Sjećanje na konvoj spasa za ranjenike]</ref> U to vrijeme bolnica je zapošljavala tek nekolicinu liječnika, a u trenutku kad je došla pod blokadu, bio je onemogućen svaki oblik pružanja medicinske pomoći.<ref>Slobodna Dalmacija.hr [http://slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/33517/Default.aspx Obljetnica humanitarnog konvoja: 'Bijeli put' nade i spasa]</ref> Konvoj "[[Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu]]" probio je potpunu osmomjesečnu blokadu sedamdesetak tisuća [[Hrvat]]a u [[Lašva (rijeka)|Lašva]]nskoj dolini i donio im spas u hrani i lijekovima, ali i vjeru da nisu sami.<ref>Javno.com [http://www.javno.com/hr/zagreb/clanak.php?id=211034 Prisjećanje na herojski 'Bijeli put' 7. prosinca]</ref> Pri povratku, pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] napali su konvoj "Bijeli put" u Uskoplju i na licu mjesta ubili jednog, a ranili tri sudionika konvoja.<ref name="B-H sukob: Uskoplje" /> [[22. prosinca]] [[1993.]] godine, postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]] počinile su ratni zločin, ubivši [[Pokolj u Križančevu Selu|74 hrvatskih civila]] u Križančevu selu, općina [[Vitez (BiH)|Vitez]] te ih pokopali u dvije masovne grobnice.<ref name="Herceg-Bosna.org-kronologija" />
 
[[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] 20. prosinca 1993. donosi sljedeći izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini:
{{citat|Alarmirana dosluhom između ekstremističkih srpskih snaga i elemenata bosanskih Hrvata i drugih u namjeri komadanja Republike Bosne i Hercegovine, u jasnom kršenju principa [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelje Ujedinjenih naroda]] i potpunog zanemarivanja rezolucija Opće skupštine i Vijeća sigurnosti...<ref>{{cite web|url=http://www.un.org/documents/ga/res/48/a48r088.htm|title=A/RES/48/88, 84th plenary meeting, 20 December 1993, The situation in Bosnia and Herzegovina|date=20. prosinca 1993|publisher=Opća skupština Ujedinjenih naroda|accessdate=21. prosinca 2010}}</ref>}}
 
===Owen-Stoltenbergov mirovni plan===
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Rat_u_Bosni_i_Hercegovini"