Mliječni put: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Objekt dubokog svemira |
[[Datoteka:Milky Way Night Sky Black Rock Desert Nevada.jpg|250px|desno|mini|Mliječni put viđen na noćnom nebu u [[Nevada|Nevadi]]]]▼
| image = [[Datoteka:Milky Way 2010.jpg|300px|]]
'''Mliječna staza''' (''Mliječni put'', ''Kumova slama'', ''Slamotres'', ''Rimska cesta'', ''Galaktika'', ''Marijina kruna'') je [[galaktika]] kojoj pripada naš [[Sunčev sustav]], u kojem je [[Zemlja]] jedan od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. [[Galileo Galilei]] je godine [[1609]]. [[teleskop]]om ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja [[zvijezda]].▼
| name = Mliječni Put
| type = [[Spiralna galaksija]] (Sb, Sbc ili SB(rs)bc)
| dist_ly = 26,000 (do središta)
| dist_pc = 8000
| notes = Članica [[Lokalno jato|Lokalnog jata]]
| names = Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna
}}
▲'''
== Fizička svojstva ==
[[Datoteka:Messier109 - SDSS DR14 (panorama).jpg|mini|lijevo|250px|Istraživanja iz 2008. godine iznose mišljenje da je Mliječni put prečkasta spiralna galaktika. Autori tih istraživanja navode [[Messier
[[Datoteka:Hubble2005-01-barred-spiral-galaxy-NGC1300.jpg|mini|lijevo|250px|[[NGC 1300]], najbolji primjer spiralne prečkaste galaksije]]
▲[[Datoteka:Artist's impression of the Milky Way (updated - annotated).jpg|mini|250px|desno|Umjetnička vizija spiralne strukture Mliječnoga puta s dva dugačka zvjezdana kraka i prečkom]]
▲[[Datoteka:Milky Way Night Sky Black Rock Desert Nevada.jpg|250px|desno|mini|Mliječni put viđen na noćnom nebu u [[Nevada|Nevadi]]]]
Sastoji se od tijela oblika [[galaktički disk|diska]] sa središnjim [[ispupčenje (astronomija)|ispupčenjem]], [[galaktički halo|haloa]] i [[galaktička korona|korone]]<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 56-57</ref>
Mliječna staza je [[prečkasta spiralna galaktika]] čija je ukupna [[masa]] oko trilijun puta veća od mase [[Sunce|Sunca]]. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane materije]] − svijetle i tamne. Mliječna staza je tvorevina u obliku diska ili leće promjera oko 100 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira [[elektromagnetsko zračenje]]) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. [[tamna tvar]].
▲[[Datoteka:Messier109 - SDSS DR14 (panorama).jpg|mini|lijevo|250px|Istraživanja iz 2008. godine iznose mišljenje da je Mliječni put prečkasta spiralna galaktika. Autori tih istraživanja navode [[Messier 109|M 109]] kao jednu od onih galaktika koje bi mu mogle biti slične.]]
Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba − većina tvari se nalazi u [[spiralni krak|spiralnim krakovima]] (četiri velika i dva manja − iako najnovije slike [[NASA]]-ina teleskopa [[Svemirski teleskop Spitzer|Spitzer]] pokazuju da je Mliječni put prečkasta galaktika s dva, a ne četiri kraka). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od [[galaktičko središte|središta galaktike]]. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo '''[[Orionov krak]]'''. Cijela galaktika je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaktike. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina i taj period se naziva '''[[kozmička godina]]'''.
| |||