Inačica od 31. svibnja 2015. u 01:01 uredi Dexbot (razgovor \| doprinosi) 5.958 edits m Removing Link FA template (handled by wikidata) - The interwiki article is not featured ← Starija izmjena		Inačica od 4. kolovoza 2019. u 21:03 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Atomska jezgra Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:Helium atom QM.svg\|mini\|250px\|desno\|Prikaz atoma [[helij]]a s oblakom [[elektron]]a u nijansama sive. U jezgri su dva [[proton]]a i dva [[neutron]]a prikazana crveno i plavo.]] '''Atomska jezgra''' izgrađena je od [[proton\|protona]] i [[neutron\|neutrona]]. Ukupni naboj same jezgre je pozitivan i ovisi o broju [[proton\|protona]]. U [[periodni_sustav_elemenata\|Periodnom sustavu elemenata]] atomi su poredani upravo po broju [[proton\|protona]] u jezgri, odnosno [[atomski_broj\|atomskom broju]] koji je naznačen u lijevom donjem indeksu (pr. <sub>1</sub>H).▼ Zbroj masa [[proton\|protona]] i [[neutron\|neutrona]] naziva se [[relativna atomska masa]], izražen je u jedinici unificirane atomske mase [u] i naznačen je u lijevom gornjem indeksu (npr. <sup>1.008</sup>H), dok se zbroj protona i neutrona naziva [[maseni broj\|maseni (nukleonski) broj]], a označava se sa "'''A'''". [[datoteka:Carbon-atom.jpg\|mini\|250px\|desno\|1/12 mase [[atom]]a [[ugljik]]a <sup>12</sup>C je danas [[atomska jedinica mase]].]] [[datoteka:Fission chain reaction.svg\|250px\|mini\|desno\|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija\|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1.) atom [[uranij]]a-235 hvata spori [[neutron]] i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što prestavlja u ovom slučaju [[defekt mase]]. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet [[defekt mase]]. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]] [[datoteka:Binding energy curve - common isotopes.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Nuklearna energija vezanja]] po [[nukleon]]u za neke [[izotop]]e.]] [[datoteka:Activity decay.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Radioaktivnost]] u funkciji [[Vrijeme (fizika)\|vremena]]; vrijeme poluraspada ''T<sub>½</sub> = ln(2) ∙ τ'', gdje je ''τ'' srednje vrijeme života [[radionuklid]]a.]] '''Atomska jezgra''' ili '''jezgra atoma''' nalazi se u središtu [[atom]]a i čini 99,9% njegove [[masa\|mase]], a zauzima samo oko 10<sup>–14</sup> [[volumen]]a (obujma) atoma. Na primjer kada bi atom bio [[kugla]] [[promjer]]a 6 [[kilometar]]a, atomska jezgra bi bila veličine [[tenis]]ke [[Lopta\|loptice]]. Svi sastavni dijelovi u atomu u neprestanu su [[gibanje\|gibanju]]. Jezgra se sastoji od [[Električni naboj\|električki pozitivno nabijenih]] [[proton]]a i neutralnih [[neutron]]a. Promjer atomske jezgre je od 1,75 · 10<sup>–15</sup> [[metar]]a ([[vodik]]ova jezgra) do 15 · 10<sup>–15</sup> metara ([[uranij]]eva jezgra). Protoni i neutroni su u jezgri stopljeni zajedno djelovanjem privlačne [[Jaka nuklearna sila\|nuklearne, odnosno jake sile]]. Protoni i neutroni sastavljeni su od triju još manjih čestica, [[kvark]]ova. <ref> '''atom''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4472] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> ▲~~'''Atomska jezgra''' izgrađena je od [[proton\|protona]] i [[neutron\|neutrona]].~~ Ukupni naboj same jezgre je pozitivan i ovisi o broju [[proton\|protona]]. U [[periodni_sustav_elemenata\|~~Periodnom~~periodnom sustavu elemenata]] atomi su poredani upravo po broju [[proton\|protona]] u jezgri, odnosno [[atomski_broj\|atomskom broju]] koji je naznačen u lijevom donjem indeksu (~~pr.~~na primjer <sub>1</sub>H). Zbroj masa [[proton\|protona]] i [[neutron\|neutrona]] naziva se [[relativna atomska masa]], izražen je u jedinici unificirane atomske mase ''u'' i naznačen je u lijevom gornjem indeksu (na primjer <sup>1,008</sup>H), dok se zbroj protona i neutrona naziva [[maseni broj\|maseni (nukleonski) broj]], a označava se sa ''A''. == Osnovne veličine == === Atomski broj === {{glavni\|Atomski broj}} '''Atomski broj''' (oznaka ''Z'') je broj protona u atomskoj jezgri, određuje svojstva atoma. === Neutronski broj === {{glavni\|Neutronski broj}} '''Neutronski broj''' (oznaka ''N'') je broj neutrona u atomskoj jezgri. Može biti različit u jezgrama istoga [[kemijski element\|kemijskog elementa]] (takve se jezgre nazivaju [[izotop]]nima). === Maseni broj === {{glavni\|Maseni broj}} '''Maseni broj''' (oznaka ''A'') je ukupan broj protona i neutrona ([[nukleon]]a) u atomskoj jezgri. :<math> A = P + N </math> === Defekt mase === {{glavni\|Defekt mase}} '''Defekt mase''' je razlika između zbroja masa slobodnih nukleona od kojih se jezgra sastoji i mase jezgre, odgovara ekvivalentnoj energiji vezanja nukleona. === Energija vezanja po nukleonu === {{glavni\|Nuklearna energija vezanja}} '''Energija vezanja''' po [[nukleon]]u razlikuje se od jezgre do jezgre i određuje krivulju stabilnosti ovisno o masenome broju elementa (prema energiji vezanja po nukleonu mogu se predvidjeti [[Nuklearna fuzija\|fuzijski]] procesi na malim vrijednostima i [[Nuklearna fisija\|fisijski]] na velikim vrijednostima masenoga broja). [[Energija]] [[Sunčevo zračenje\|Sunčeva zračenja]] oslobađa se u efektivnoj pretvorbi četiriju protona u jezgru [[helij]]a (fuzijom [[kilogram]]a [[vodik]]a u nešto manje od kilograma helija oslobađa se energija od 6 · 10<sup>14</sup> [[džul\|J]]). === Konstanta raspada === {{glavni\|Konstanta raspada}} '''Konstanta raspada''' opisuje brzinu raspadanja atomskih jezgara ili [[Subatomska čestica\|subatomskih čestica]] u nekom uzorku [[Radionuklid\|radioaktivne tvari]]. === Vrijeme poluraspada === {{glavni\|Vrijeme poluraspada}} '''Vrijeme poluraspada''' je [[Vrijeme (fizika)\|vrijeme]] potrebno da se raspadne polovica nestabilnih atomskih jezgara ili subatomskih čestica u nekom uzorku radioaktivne tvari. == Izvori == {{izvori}} {{Čestice u fizici}} [[Kategorija:Kvantna mehanika]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Atomska jezgra: razlika između inačica