Kliment Ohridski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m usklađivanje
Dodano nekoliko biografskih napomena o Klimentu, njegovom prosvjetnom i spisateljskom radu.
Redak 1:
[[Datoteka:Spomenik sv. Klimentu Ohridskom , Skoplje06863.JPG|mini|desno|250px|Spomenik sv. Klimentu Ohridskom u [[Skoplje|Skoplju]]]]
Sveti '''Kliment Ohridski'''<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 311.</ref><ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', IV. izd., Školska knjiga, 1996., Zagreb, ISBN 953-0-40005-5, ISBN 978-953-0-40005-4, str. 301.</ref><ref name="HP5">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 315. (Kliment Ohridski) {{Crolist|id=D1401214002}}</ref><ref>Stjepan Babić, {{boja||Božidar Finka}}, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', VIII. izd., Školska knjiga, 2004., Zagreb, ISBN 953-0-40017-9, ISBN 978-953-0-40017-7, str. 315.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 125., {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref><ref>Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', 2. izd., [[Školska knjiga]], Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 283., {{NSK-zapis|id=000756829}}</ref><ref>Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-0-40026-9, {{NSK-zapis|id=000790248}}, str. 126.</ref> ([[840.]] – [[Ohrid]], [[916.]]) bionaj­pozna­tiji jei najznačaj­niji sedmočislenik, tj. učenik iSvete sljedbenikBra­će, [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], pisac, prosvjetitelj Slavena i svetac.
 
== Životopis ==
 
Nakon Metodove smrti [[885]]. prognan je iz [[Moravska|Moravske]]. Pobjegao je pod zaštitu bugarskog vladara [[Boris I.|Borisa I.]] U [[Ohrid]]u je osnovao [[886.]] prvo [[Slaveni|slavensko]] učilište i [[893.]] postao je ohridski episkop.
 
Kli­ment Ohrid­ski je na­kon Me­to­dove smrti (885.) s Naumom, Ange­larom i Savom morao pobjeći iz Panonije te prošao kraj [[Beograd|Beo­grada]] na područje ta­dašnje bugar­ske dr­žave. Na dvoru kne­za Borisa pro­gnanici su bili srdač­no pri­mlje­ni, a Kli­ment je upu­ćen na krajnji zapad bugar­ske države, u današ­nju [[Sjeverna Makedonija|Ma­kedoni­ju]], gdje je na [[Ohrid|Ohridu]] ustrojio sla­ven­sku crkvenu po­kraji­nu i na­stavio rad svojih učitelja. Oku­pio je učeni­ke i, prema suvre­me­nim izvori­ma, kroz nje­govu školu, prvo sla­ven­sko sveuči­lište, proš­lo ih je 3.500. Godine 889. ime­no­van je biskupom Veličkim (ne znamo točno gdje je grad Veli­ca bio), ali njego­va knji­ževna i pro­svjet­na djelat­nost nije time stala. Kli­ment je izvorni stvaralac, ali njegov je rad u prvom redu prevo­di­teljski i prire­đi­vački.<ref>{{Citiranje knjige|title=Aleja glagoljaša : Stoljeća hrvatske glagoljice|author=Josip Bratulić|authorlink=|coauthors=|origdate=svibanj 2019.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=ur: Boris Drandić s prijateljima|url=|format=|edition=treće|language=|pages=65|publisher=Znamen|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=978-953-6008-58-2|id=}}</ref>
 
== Djela ==
Pisao je pjesme himničkoga značaja, životopise svetaca, kao i djela u čast svojih učitelja Ćirila i Metoda. [[prevoditelj|Prevodio]] je s grčkoga jezika. Najznačajnija suPripisuje mu djela:se PohvalaŽitje filozofuKonstantina ĆiriluĆirila i Žitje Metodija, [[Konstantina I.barem Veliki|Konstantinov]]ovo život,po­sljednje Služba Ćirilu,moglo učiteljubi slavenskogabiti narodanjego­vo.
 
== Zanimljivosti ==