Premda je sačuvana fragmentarno, iz povelje se vidi da vladar (''dux Chroatorum'') ima skoro neograničenu vlast u državi, jer [[Trpimir]] za sebe kaže da je vladar [[Hrvati|Hrvata]] ''po [[Bog|Božjoj]] milosti -''. makar u uvodnom dijelu povelje datira prema vladavini "franačkog kralja Lotara u Italiji".
Povelja dokazuje postojanje HrvataHrvatske ivlasti nad splitskim područjem prije Trpimira, jer on njomeu njoj potvrđuje darovnicu štokojom je [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitskoj nadbiskupiji]] podario njegov prethodnik, [[Mislav]] dodijelio posjed su Putalju (lokacija na [[Kozjak|Kozjaku]], teiznad Kaštela), pa Trpimir jojdodatno jošdarujeobdaruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu sv. Jurja u Putalj]]u, i nekedisponira posjededijelom sprihoda pripadajućimkraljevskog posjeda u [[kmetKlis|Klisu]]ovima za korist Splitske nadbiskupija. Zatim,Iz pokazujesadržaja se nadalje vidi da je je riječ o [[Feudalizam|feudalnoj]] državi u formiranju, i date je hrvatski vladar imao svoj aparat vlasti u koji su spadali i njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici ([[župan]]i, dvorski [[kapelan]]i i drugi). Trpimir dalje konstituira pravo [[Crkva|Crkve]] na ubiranje crkvene desetine. Feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica da Trpimir raspolaže državnim teritorijem i da posjeduje vlastite feudalne domene. Iako se Trpimir ponašao kao stvarni vladar, on nije bio i formalno samostalan. Bio je, naime, u [[vazal]]nom odnosu s nasljednikom [[Franci|franačke]] vlasti u [[Italija|Italiji]], [[Lombardija|lombardijskim]] kraljem [[Lotar]]om. Na osnovu Trpimirove povelje također se može zaključiti da se hrvatska država konačno pojavila u trećem desetljeću [[9. stoljeće|9. stoljeća]].
