Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 81.611 bajtova ,  prije 4 mjeseca
Zamijenjen sadržaj stranice s » pusi ga pusi ga pusi ga pusi ga pusi ga pusi ga«
{{naslov u kurzivu}}
{{izdvojeni članak|srpanj 2007.}}
{{dz}}
{{redirect|Aves}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ptice
| slika = Gołąb1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Golub pećinar]] (''Columba livia'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| classis = '''Aves'''
| classis_autorstvo = [[Carl Linné]], [[1758]].
| razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|Redovi]]
| razdioba = '''[[Ptice#Redovi ptica|Niže u tekstu]]'''
}}
'''Ptice''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aves'') su [[Razred (taksonomija)|razred]] dvonožnih, toplokrvnih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] koji polažu [[jaje|jaja]]. Ptice su tijekom [[jura (period)|jure]] evoluirale od [[dinosaur]]a podreda ''[[Theropoda]]'', a najranija poznata ptica iz kasne jure je ''[[Archaeopteryx]]''. Veličinom variraju od sitnih [[kolibrić]]a do krupnih [[nojevke|nojeva]]. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih [[vrsta]] ptica i najraznovrsniji su razred među [[kopneni kralježnjaci|kopnenim kralježnjacima]] (Teropoda).
 
pusi ga
Današnje ptice odlikuju [[perje]], [[kljun]] bez [[zub]]a, polaganje [[Jaje|jaja]] sa čvrstom ljuskom, visoka stopa [[metabolizam|metabolizma]], [[srce]] s dvjema klijetkama i dvjema pretklijetkama, te lagan ali jak [[kostur]]. Mnoge ptice imaju prednje [[ekstremitet|udove]] razvijene kao [[krilo|krila]] kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito [[endem]]skih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.
pusi ga
 
pusi ga
Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na [[Seoba ptica|selidbe]] u udaljene krajeve, a još više ih poduzima [[migracija (zoologija)|migracije]] koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za [[jato]]. Neke vrste ptica su isključivo [[monogamija|monogamne]], druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su [[poligamija|poligamne]] ili [[poliandrija|poliandrične]]. Jaja obično polažu u [[gnijezdo|gnijezdima]] gdje se ona [[inkubacija (biologija)|inkubiraju]], i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja.
pusi ga
 
pusi ga
Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz [[lov]] i [[peradarstvo]]. Neke vrste, poglavito [[pjevice]] i [[papige]] omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od [[1600]]. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti [[izumiranje]] i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo.
pusi ga
 
==Evolucija i sistematika==
[[Datoteka:Archaeopteryx bavarica Detail.jpg|desno|mini|220px|''[[Archaeopteryx]]'', najranija poznata ptica.]]
Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, ISBN 84-87334-10-5</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio [[Carl Linné]] 1758.
 
Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil|fosilne ostatke]],<ref>{{cite book |last= Gauthier |first=J|editor= Padian K |title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8|year=1986|isbn= |oclc= |doi= |id= |pages= 1-55|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->
 
Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Paleognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu.
 
===Uporaba pojma===
Ovaj članak koristi pojam "ptica" za naznačavanje životinja članova [[Razred (taksonomija)|razreda]] [[Aves]], uključujući i ''Archaeopteryxa'', ali se prvenstveno bavi živućim pticama koje su sve ''Neornithes'' i tako neupitno dio razreda Aves. U popularnoj znanosti pojam "ptica" često se koristi neformalno, označavajući bilo kojeg [[teropod]]a s perjem i krilima, tako da se u tisku životinjske vrste kao što su ''Microraptor'' i ''Rahonavis'' ponekad mogu nazivati pticama iako ih većina znanstvenika, utemeljeno na trenutnim dokazima, ne bi smatrala dijelom razreda Aves.
 
===Dinosauri i podrijetlo ptica===
 
Postoji znatna količina dokaza da su se ptice razvile iz dinosaura [[teropodi|teropoda]], što uključuje skupinu ''Maniraptora'', što između ostalih uključuje porodice ''Dromaeosauridae'' i ''Oviraptoridae''.<ref>Hou L,Martin M, Zhou Z & Feduccia A, (1996) "Early Adaptive Radiation of Birds: Evidence from Fossils from Northeastern China" ''Science'' '''274'''(5290): 1164-1167 [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/274/5290/1164 Abstract]</ref> Kako se otkriva još neptičjih teropoda koji su s njima blisko povezani, prethodno jasna razlika između ptica i neptica sve je teže odrediva. Nedavna otkrića u Liaoningu, sjeveroistočnoj pokrajini [[NR Kina|NR Kine]], pokazuju da su mnogi manji dinosauri teropodi imali perje, tome doprinose.<ref>Norell, M & Ellison M (2005) ''Unearthing the Dragon, The Great Feathered Dinosaur Discovery'' Pi Press, New York, ISBN 0-13-186266-9</ref>
Fosil prvotne ptice ''Archaeopteryx'' iz jure, pronađen u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]], poznat je kao jedna od pronađenih nedostajućih karika koja podržava teoriju evolucije, iako ga se ne smatra izravnim pretkom današnjih ptica. Druga rana vrsta ptice je ''Confuciusornis'' koja je živjela u ranom razdoblju krede. Obje vjerojatno po starosti pretječe ''Protoavis texensis'', iako isprekidanost njenog [[fosil]]a ostavlja znatne sumnje u to je li u pitanju ptičji predak. Druge ptice [[mezozoik]]a uključuju skupine ''[[Enantiornithes]]'', ''[[Yanornis]]'', ''[[Ichthyornis]]'', ''[[Gansus]]'', te [[Hesperornithiformes]], skupinu neletećih vodenih ptica koje nalikuju [[gnjurci]]ma i [[plijenori]]ma.
 
Moguće je da su dromeosauridi ''Cryptovolans'' i ''Microraptor'' bili sposobni letjeti na sličan ili bolji način od ''Archaeopteryxa''. ''Cryptovolans'' je u svojoj građi imao greben, [[kost]] koja služi kao uporište za mišiće krila. Po tom kriteriju, ''Cryptovolans'' je prije "ptica" nego ''Archaeopteryx'' kojemu neka od ovih obilježja današnjih ptica nedostaju. Zbog toga neki [[paleontologija|paleontolozi]] smatraju vjerojatnim da su zapravo dromeosauri prvotne ptice i da veći dio članova te porodice sekundarno nije sposoban letjeti, tj. da su se [[dromeosauri]] razvili iz ptica a ne obrnuto. Dokazi za ovu tezu trenutno nisu dovoljno uvjerljivi jer odnos između najnaprednijih dinosaura maniraptora i najprimitivnijih pravih ptica još nije shvaćen.
 
Iako dinosauri nadreda [[Ornithischia]] (zdjelicom nalik na današnje ptice) imaju istu građu kukova kao ptice, oni su zapravo nastali od dinosaura nadreda [[Saurischia]] (zdjelice nalik gušterima) i tako neovisno naslijedile [[anatomija|anatomiju]] kukova. U stvari je ptičja građa zglobova po treći put razvijena unutar posebne skupine teropoda [[Therizinosauridae]]. Alternativna teorija o dinosaurskom podrijetlu ptica koju promiče nekoliko znanstvenika (najznačajniji su Larry Martin i Alan Feduccia), tvrdi kako su ptice (uključujući i dinosaure skupine ''[[maniraptora]]'') evoluirale od ranih arhosaura kao što je ''[[Longisquama]]''.<ref> Feduccia A, Lingham-Soliar T, Hinchliffe JR (2005) "Do feathered dinosaurs exist? Testing the hypothesis on neontological and paleontological evidence" ''Journal of Morphology'' '''266'''(2): 125-166</ref> Tu teoriju osporava većina drugih znanstvenika u paleontologiji, kao i stručnjaci za razvoj i evoluciju perja.<ref>Prum R (2003) "Are Current Critiques Of The Theropod Origin Of Birds Science? Rebuttal To Feduccia 2002" ''Auk'' '''120'''(2) 550-561 </ref>
 
===Zemljopisno širenje današnjih ptica===
Današnje ptice klasificiraju se u skupinu [[Neornithes]], za koje je poznato da su evoluirale krajem [[kreda (period)|krede]]. Dalje se dijele na [[Paleognathae]] i [[Neognathae]]. Skupina Paleognathae uključuje [[tinamuovke]] Srednje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] kao i [[nojevke]]. Nojevke su krupne ptice koje ne lete i uključuju [[noj]]eve, kazuare, [[kiviji|kivije]] i [[emu]]e (iako neki znanstvenici sumnjaju da nojevke predstavljaju umjetnu grupaciju ptica koje su neovisno izgubile sposobnost letenja kroz niz nepovezanih [[evolucija (biologija)|evolucijskih]] tijekova). Prvo odstupanje od ostatka skupine Neognathes predstavlja nadred [[Galloanseri]] u kojemu su redovi [[patkarice|patkarica]] (Anseriformes; [[patke]], [[guske]] i [[labud]]ovi) i [[kokoške|kokoški]] (Galliformes; [[fazani]], [[tetrijeb]]i i srodnici). Evolucijsko razdvajanje od ostatka skupine Neognathes dogodilo se prije nestanka dinosaura, ali postoje različita mišljenja o tome je li se širenje preostalih vrsta skupine Neognathes dogodilo prije ili poslije toga.<ref name = "Ericson">Ericson PGP, Anderson CL, Britton T, Elzanowski A, Johansson US, Kallersjo M, Ohlson JI, Parsons TJ, Zuccon D, Mayr G (2006)"Diversification of Neoaves: integration of molecular sequence data and fossils" ''Biology Letters'' '''2'''(4): 543-547 </ref> Ovo neslaganje dijelom je prouzročeno odstupanjem između različitih dokaza, pri čemu molekularno određivanje starosti sugerira širenje u doba [[kreda (period)|krede]], dok fosilni ostaci podržavaju širenje u [[tercijar]]u. Pokušaji usklađivanja ovih dvaju dokaza pokazali su se kontroverznima.<ref name = "Ericson"/><ref>Brown J, Payn B, & Mindell D (2006) "Nuclear DNA does not reconcile 'rocks' and 'clocks' in Neoaves: a comment on Ericson ''et al.'' ''Biology Letters'' '''3''' 1-3</ref>
 
Klasifikacija ptica vrlo je prijeporna tema. Djelo ''Phylogeny and Classification of Birds'' (Filogeneza i klasifikacija ptica) iz [[1990]]. [[Charles Sibley|Sibley]]ja i Ahlquista među najvažnijima je u tom području iako se o njemu često raspravlja i neprestano se preispituje. Znatna prevaga kada su u pitanju dokazi sugerira kako današnje ptice čine precizne taksone. No znanstvenici se ne slažu o odnosima između njihovih redova; dokazi iz anatomije današnjih ptica, [[fosil]]a i [[DNK]] pomogli su u rješavanju problema ali do čvrstog konsenzusa još nije došlo. Noviji [[molekula]]rni i fosilni dokazi pružaju sve jasniju predodžbu evolucije redova današnjih ptica.
 
===Redovi ptica===
 
Ovo je popis taksonomskih redova u podrazredu Neornithes, tj. današnjih ptica.
 
'''PODRAZRED NEORNITHES'''<br/>
[[Paleognathae]]:
* [[Nojevke]] (''Struthioniformes'') - nojevi, emui, kiviji i srodnici
* [[Tinamuovke]] (''Tinamiformes'')
[[Neognathae]]:
* [[Bubnjavke]] (''Procellariiformes'') - albatrosi i srodnici
* [[Bucerotiformes]]
* [[Djetlovke]] (''Piciformes'')
* [[Gnjurci]] (''Podicipediformes'')
* [[Golupčarke]] (''Columbiformes'') - golubovi i grlice
* [[Jastrebovke]] Accipitriformes
* [[Kokoške]] (''Galliformes'') - perad
* [[Kormorani]] Suliformes.
* [[Kukavice]] (''Cuculiformes'')
* [[Mišjakinje]] (''Coliiformes'')
* [[Močvarice]] ili šljukarice (''Charadriiformes'') - galebovi, kokoškice i srodnici
* [[Modrivrane]] (''Coraciiformes'')
* [[Musophagiformes]] ,
* [[Papigašice]] (''Psittaciformes'')
* [[Patkarice]] (''Anseriformes'')
* [[Pelikanke]] (''Pelecaniformes'')
* [[Phaethontiformes]] sa porodicom Phaethontidae<ref>[http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=823962 ITIS]</ref>. Neki ovaj red svrstavaju u red Pelecaniformes<ref>[http://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp?lang=HR&pg=families AviBase]</ref>
* [[Pingvinke]] (''Sphenisciformes'')
* [[Plamenci]] (''Phoenicopteriformes'')
* [[Plijenori]] (''Gaviiformes'')
* [[Pteroclidiformes]]
* [[Rodarice]] (''Ciconiiformes'')
* [[Sadže]]<!--[[Lještarke]]--> (''Pteroclidiformes'')
* [[Sokolovke]] (''Falconiformes'') - sokolovi, orlovi,
* [[Sovovke]] (''Strigiformes'')
* [[Srpokrilke]] (''Apodiformes'')
* [[Širokljunke]] (''Caprimulgiformes'')
* [[Trogoni (porodica)|Trogoni]] (''Trogoniformes'')
* [[Vrapčarke]] (''Passeriformes'')
* [[Ždralovke]] (''Gruiformes'')
Popis [[Red (taksonomija)|taksonomskih redova]] u razredu ''Aves'' prema tradicionalnoj [[sistematika|klasifikaciji]] (tzv. [[James Clements|Clementsov]] poredak; posve različiti tip podjele na temelju molekularnih istraživanja, "Sibleyjev poredak", je još u fazi potvrde od strane znanstvene zajednice). Taj poredak znatno je utjecao na promišljanje u sistematici u kojima je skupina kokoški zaprimila sve čvršće dokaze o svom ptičjem podrijetlu molekularnim, fosilnim i anatomskim dokazima<ref name = "Ericson"/>. S povećanjem kvalitete dokaza do 2006. godine, postalo je moguće provjeriti veće prijedloge u sistematici Sibley-Ahlquista, s povoljnim rezultatima, pogotovo u skupinama [[Charadriiformes]], [[Gruiformes]] ili [[Caprimulgiformes]].
 
Raznolik broj izumrlih ptičjih taksona postojao je u eri mezozoika bez danas postojećih potomaka. To uključuje skupine ''[[Confuciusornis]]'', zubate morske ptice kao što su [[Hesperornithes]] i [[Ichthyornithes]], kao i raznolik podrazred [[Enantiornithes]] ("suprotne ptice").
==== Porodice po redovima====
<div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;">
{{div col|cols=6}}
* '''''[[Archaeopterygiformes]]'''''
** ''[[Archaeopterygidae]]'' †
 
* '''''[[Yandangornithiformes]]'''''
** ''[[Yandangornithidae]]'' †
 
* '''[[Confuciusornithiformes]]'''
** ''[[Confuciusornithidae]]'' †
 
* '''''[[Omnivoropterygiformes]]'''''
** ''[[Omnivoropterygidae]]'' †
 
* '''''[[Mystiornithiformes]]'''''
** ''[[Avisauridae]]'' †
** ''[[Cuspirostrisornithidae]]'' †
** ''[[Mystiornithidae]]'' †
 
* '''''[[Cathayornithiformes]]'''''
** ''[[Cathayornithidae]]'' †
** ''[[Alethoalaornithidae]]'' †
 
* '''''[[Gobipterygiformes]]'''''
** ''[[Gobipterygidae]]'' †
 
* '''''[[Enantiornithiformes]]'''''
** ''[[Zhyraornithidae]]'' †
** ''[[Enantiornithidae]]'' †
** ''[[Bohaiornithidae]]'' †
 
* '''''[[Liaoningornithiformes]]'''''
** ''[[Liaoningornithidae]]'' †
 
* '''''[[Alexornithiformes]]'''''
** ''[[Catenoleimus]]'' †
** ''[[Alexornithidae]]'' †
 
* '''''[[Longipterygiformes]]'''''
** ''[[Longipterygidae]]'' †
 
* '''''[[Incertae sedis]]'''''
** ''[[Hongshanornithidae]]'' †
 
* '''''[[Chaoyangiaformes]]'''''
** ''[[Chaoyangidae]]'' †
** ''[[Songlingornithidae]]'' †
 
* '''''[[Patagopterygiformes]]'''''
** ''[[Alamitornis]]'' †
** ''[[Patagopterygidae]]'' †
 
* '''''[[Ambiortiformes]]'''''
** ''[[Apsaravis]]'' †
 
* '''''[[Yanornithiformes]]'''''
** ''[[Yixianornis]]'' †
** ''[[Tianyuornis]]''
** ''[[Yanornithidae]]'' †
 
* '''''[[Gansuiformes]]'''''
** ''[[Gansuidae]]'' †
 
* '''''[[Sandcoleiformes]]'''''
** ''[[Sandcoleidae]]'' †
 
* '''''[[Ichthyornithiformes]]'''''
** ''[[Ambiortidae]]'' †
** ''[[Ichthyornithidae]]'' †
 
* '''''[[Apatornithiformes]]'''''
** ''[[Apatornithidae]]'' †
 
* '''[[Hesperornithiformes]]'''
** ''[[Potamornis]]'' †
** ''[[Hesperornithidae]]'' †
** ''[[Baptornithidae]]'' †
** ''[[Brodavidae]]'' †
** ''[[Enaliornithidae]]'' †
 
* '''''[[Remiornithiformes]]'''''
** ''[[Remiornithidae]]'' †
 
* '''''[[Aepyornithiformes]]'''''
** ''[[Aepyornithidae]]'' †
 
* '''''[[Lithornithiformes]]'''''
** ''[[Lithornithidae]]'' †
 
* '''''[[Incertae sedis]]'''''
** ''[[Eleutherornithidae]]'' †
 
* '''''[[Struthioniformes]]'''''
** ''[[Struthionidae]]''
 
* '''''[[Rheiformes]]'''''
** ''[[Opisthodactylidae]]'' †
** ''[[Rheidae]]''
 
* '''''[[Tinamiformes]]'''''
** ''[[Tinamidae]]''
 
* '''''[[Apterygiformes]]'''''
** ''[[Apterygidae]]''
 
* '''''[[Casuariiformes]]'''''
** ''[[Casuariidae]]''
** ''[[Dromornithidae]]'' †
 
* '''''[[Dinornithiformes]]'''''
** ''[[Dinornithidae]]'' †
** ''[[Emeidae]]'' †
 
* '''''[[Anseriformes]]'''''
** ''[[Vegavis]]''
** ''[[Petropluvialis]]''
** ''[[Romainvillia]]''
** ''[[Palaeopapia]]'' †
** ''[[Paracygnopterus]]''
** ''[[Presbyornithidae]]'' †
** ''[[Agnopterus]]'' †
** ''[[Proherodius]]'' †
** ''[[Anhimidae]]''
** ''[[Anseranatidae]]''
** ''[[Anatidae]]''
** ''[[Paranyrocidae]]''
 
* '''''[[Pangalliformes]]'''''
** ''[[Austinornis]]'' †
** ''[[Gallinuloididae]]'' †
** ''[[Paraortygidae]]'' †
** ''[[Quercymegapodiidae]]'' †
 
* '''''[[Galliformes]]'''''
** ''[[Amitabha]]''
** ''[[Archaealectrornis]]''
** ''[[Archaeophasianus]]''
** ''[[Palaealectoris]]''
** ''[[Palaeoalectoris]]''
** ''[[Shandongornis]]''
** ''[[Taoperdix]]''
** ''[[Namaortyx]]''
** ''[[Megapodiidae]]''
** ''[[Cracidae]]''
** ''[[Numididae]]''
** ''[[Odontophoridae]]''
** ''[[Phasianidae]]''
** ''[[Paraortygidae]]''
 
* '''''[[Incertae sedis]]'''''
** ''[[Archaeotrogonidae]]'' †
** ''[[Eremopezidae]]'' †
** ''[[Foratidae]]'' †
** ''[[Fluvioviridavidae]]'' †
 
* '''''[[Anomalogonatae]]'''''
** ''[[Gracilitarsidae]]'' †
 
* '''''[[Phoenicopteriformes]]'''''
** ''[[Phoenicopteridae]]''
** ''[[Palaelodidae]]''
** ''[[Scaniornithidae]]'' †
 
* '''''[[Podicipediformes]]'''''
** ''[[Podicipedidae]]''
 
* '''''[[Columbiformes]]'''''
** ''[[Columbidae]]''
 
* '''''[[Pteroclidiformes]]'''''
** ''[[Pteroclidae]]''
 
* '''''[[Mesitornithiformes]]'''''
** ''[[Mesitornithidae]]''
 
* '''''[[Eurypygiformes]]'''''
** ''[[Eurypygidae]]''
** ''[[Rhynochetidae]]''
 
* '''[[Phaethontiformes]]'''
** [[Phaethontidae]]
 
* '''''[[Caprimulgiformes]]'''''
** ''[[Protocypselomorphus]]''
** ''[[Steatornithidae]]''
** ''[[Podargidae]]''
** ''[[Nyctibiidae]]''
** ''[[Caprimulgidae]]''
** ''[[Aegothelidae]]''
 
* '''''[[Apodiformes]]'''''
** ''[[Apodidae]]''
** ''[[Trochilidae]]''
** ''[[Jungornithidae]]'' †
** ''[[Laputavis]]'' †
** ''[[Aegialornithidae]]'' †
 
* '''''[[Opisthocomiformes]]'''''
** ''[[Opisthocomidae]]''
 
* '''''[[Cuculiformes]]'''''
** ''[[Cuculidae]]''
 
* '''''[[Diatrymiformes]]'''''
** ''[[Gastornithidae]]'' †
 
* '''''[[Gruiformes]]'''''
** ''[[Rupelrallus]]''
** ''[[Asiavis]]''
** ''[[Aptornithidae]]'' †
** ''[[Gradiornis]]''
** ''[[Itaboravis]]''
** ''[[Lavocatavis]]''
** ''[[Phorusrhacidae]]'' †
** ''[[Ameghinornithidae]]'' †
** ''[[Cunampaiidae]]'' †
** ''[[Bathornithidae]]'' †
** ''[[Idiornithidae]]'' †
** ''[[Apterornithidae]]'' †
** ''[[Messelornithidae]]'' †
** ''[[Salmilidae]]'' †
** ''[[Rallidae]]''
** ''[[Sarothruridae]]''
** ''[[Heliornithidae]]''
** ''[[Psophiidae]]''
** ''[[Eogruidae]]'' †
** ''[[Ergilornithidae]]'' †
** ''[[Aramidae]]''
** ''[[Gruidae]]''
** ''[[Geranoididae]]'' †
** ''[[Parvigruidae]]'' †
 
* '''''[[Otidiformes]]'''''
** ''[[Otididae]]''
 
* '''''[[Musophagiformes]]'''''
** ''[[Musophagidae]]''
 
* '''''[[Gaviiformes]]'''''
** ''[[Gaviidae]]''
 
* '''''[[Sphenisciformes]]'''''
** ''[[Waimanu]]''
** ''[[Perudyptes]]''
** ''[[Icadyptes]]''
** ''[[Inkayacu]]''
** ''[[Kairuku]]''
** ''[[Platydyptes]]''
** ''[[Spheniscidae]]''
 
*'''''[[Procellariiformes]]'''''
** ''[[Lonchodytes]]''
** ''[[Primodroma]]''
** ''[[Oceanitidae]]''
** ''[[Diomedeidae]]''
** ''[[Hydrobatidae]]''
** ''[[Procellariidae]]''
** ''[[Tytthostonychidae]]'' †
** ''[[Diomedeoididae]]'' †
 
*'''''[[Pelecaniformes]]'''''
** ''[[Proplegadis]]''
** ''[[Torotix]]''
** ''[[Ciconiidae]]''
** ''[[Pelecanidae]]''
** ''[[Scopidae]]''
** ''[[Balaenicipitidae]]''
** ''[[Ardeidae]]''
** ''[[Threskiornithidae]]''
** ''[[Fregatidae]]''
** ''[[Sulidae]]''
** ''[[Phalacrocoracidae]]''
** ''[[Anhingidae]]''
** ''[[Prophaethontidae]]'' †
** ''[[Plotopteridae]]'' †
** ''[[Xenerodiopidae]]'' †
** ''[[Teratornithidae]]'' †
** ''[[Pelagornithidae]]'' †
** ''[[Cladornithidae]]'' †
 
* '''''[[Charadriiformes]]'''''
** ''[[Boutersema]]''
** ''[[Elorius]]''
** ''[[Morsoravis]]''
** ''[[Sarjeantopodus]]''
** ''[[Burhinidae]]''
** ''[[Chionidae]]''
** ''[[Chionidae]]''
** ''[[Pluvianidae]]''
** ''[[Haematopodidae]]''
** ''[[Recurvirostridae]]''
** ''[[Charadriidae]]''
** ''[[Pedionomidae]]''
** ''[[Thinocoridae]]''
** ''[[Rostratulidae]]''
** ''[[Jacanidae]]''
** ''[[Scolopacidae]]''
** ''[[Turnicidae]]''
** ''[[Dromadidae]]''
** ''[[Glareolidae]]''
** ''[[Divisulcus]]''
** ''[[Alcidae]]''
** ''[[Stercorariidae]]''
** ''[[Laridae]]''
** ''[[Cimolopterygidae]]'' †
** ''[[Graculavidae]]'' †
 
* '''''[[Accipitriformes]]'''''
** ''[[Cathartidae]]''
** ''[[Sagittariidae]]''
** ''[[Pandionidae]]''
** ''[[Accipitridae]]''
** ''[[Horusornis]]'' †
 
* '''''[[Strigiformes]]'''''
** ''[[Protostrigidae]]'' †
** ''[[Ogygoptyngidae]]'' †
** ''[[Palaeoglaugidae]]'' †
** ''[[Sophiornithidae]]'' †
** ''[[Heterostrigidae]]'' †
** ''[[Tytonidae]]''
** ''[[Strigidae]]''
 
* '''''[[Coliiformes]]'''''
** ''[[Eocolius]]''
** ''[[Necrornis]]''
** ''[[Palaeospiza]]''
** ''[[Coliidae]]''
 
* '''''[[Leptosomiformes]]'''''
** ''[[Leptosomidae]]''
 
* '''''[[Trogoniformes]]'''''
** ''[[Trogonidae]]''
 
* '''''[[Bucerotiformes]]'''''
** ''[[Bucerotidae]]''
** ''[[Upupidae]]''
** ''[[Phoeniculidae]]''
 
* '''''[[Piciformes]]'''''
** ''[[Galbulidae]]''
** ''[[Bucconidae]]''
** ''[[Rupelramphastoides]]''
** ''[[Indicatoridae]]''
** ''[[Picidae]]''
** ''[[Ramphastidae]]''
** ''[[Miopiconidae]]''
** ''[[Picavidae]]''
 
* '''''[[Coraciiformes]]'''''
** ''[[Quasisyndactylus]]''
** ''[[Cryptornis]]''
** ''[[Parvicuculus]]''
** ''[[Paracoracias]]''
** ''[[Meropidae]]''
** ''[[Coraciidae]]''
** ''[[Brachypteraciidae]]''
** ''[[Todidae]]''
** ''[[Momotidae]]''
** ''[[Messelirrisoridae]]'' †
** ''[[Alcedinidae]]''
** ''[[Halcyornis]]'' †
** ''[[Cyrilavis]]'' †
** ''[[Sylphornithidae]]'' †
** ''[[Eocoraciidae]]'' †
** ''[[Geranopteridae]]'' †
** ''[[Primobucconidae]] †''
 
* '''''[[Anomalogonatae]]'''''
** ''[[Zygodactylidae]]'' †
 
* '''''[[Cariamiformes]]'''''
** ''[[Cariamidae]]
''
* '''''[[Falconiformes]]'''''
** ''[[Masillaraptor]]''
** ''[[Falconidae]]''
 
* '''''[[Psittaciformes]]'''''
** ''[[Mopsitta]]''
** ''[[Serudaptus]]''
** ''[[Namapsitta]]''
** ''[[Psittacopes]]'' †
** ''[[Quercypsittidae]]'' †
** ''[[Messelasturidae]]'' †
** ''[[Strigopidae]]''
** ''[[Cacatuidae]]''
** ''[[Psittacidae]]''
** ''[[Psittaculidae]]''
** ''[[Pseudasturidae]]''
** ''[[Vastanavidae]]''
 
* '''''[[Passeriformes]]'''''
** ''[[Certhiops]]''
** ''[[Palaeostruthus]]''
** ''[[Resoviaornis]]''
** ''[[Wieslochia]]''
** ''[[Palaeoscinidae]]''
** ''[[Acanthisittidae]]''
** ''[[Pittidae]]''
** ''[[Eurylaimidae]]''
** ''[[Philepittidae]]''
** ''[[Calyptomenidae]]''
** ''[[Sapayoidae]]''
** ''[[Pipridae]]''
** ''[[Cotingidae]]''
** ''[[Oxyruncidae]]''
** ''[[Onychorhynchidae]]''
** ''[[Tityridae]]''
** ''[[Platyrinchidae]]''
** ''[[Pipritidae]]''
** ''[[Tachurididae]]''
** ''[[Pipromorphidae]]''
** ''[[Tyrannidae]]''
** ''[[Thamnophilidae]]''
** ''[[Melanopareiidae]]''
** ''[[Conopophagidae]]''
** ''[[Grallariidae]]''
** ''[[Rhinocryptidae]]''
** ''[[Formicariidae]]''
** ''[[Scleruridae]]''
** ''[[Dendrocolaptidae]]''
** ''[[Furnariidae]]''
** ''[[Menuridae]]''
** ''[[Atrichornithidae]]''
** ''[[Ptilonorhynchidae]]''
** ''[[Climacteridae]]''
** ''[[Maluridae]]''
** ''[[Dasyornithidae]]''
** ''[[Meliphagidae]]''
** ''[[Pardalotidae]]''
** ''[[Acanthizidae]]''
** ''[[Orthonychidae]]''
** ''[[Pomatostomidae]]''
** ''[[Melanocharitidae]]''
** ''[[Cnemophilidae]]''
** ''[[Callaeidae]]''
** ''[[Notiomystidae]]''
** ''[[Mohouidae]]''
** ''[[Neosittidae]]''
** ''[[Campephagidae]]''
** ''[[Cinclosomatidae]]''
** ''[[Pachycephalidae]]''
** ''[[Falcunculidae]]''
** ''[[Oreoicidae]]''
** ''[[Psophodidae]]''
** ''[[Eulacestomatidae]]''
** ''[[Paramythiidae]]''
** ''[[Vireonidae]]''
** ''[[Oriolidae]]''
** ''[[Rhagologidae]]''
** ''[[Machaerirhynchidae]]''
** ''[[Artamidae]]''
** ''[[Platysteiridae]]''
** ''[[Vangidae]]''
** ''[[Pityriasidae]]''
** ''[[Aegithinidae]]''
** ''[[Malaconotidae]]''
** ''[[Dicruridae]]''
** ''[[Rhipiduridae]]''
** ''[[Laniidae]]''
** ''[[Corvidae]]''
** ''[[Monarchidae]]''
** ''[[Corcoracidae]]''
** ''[[Melampittidae]]''
** ''[[Ifritidae]]''
** ''[[Paradisaeidae]]''
** ''[[Eupetidae]]''
** ''[[Petroicidae]]''
** ''[[Promeropidae]]''
** ''[[Dicaeidae]]''
** ''[[Nectariniidae]]''
** ''[[Irenidae]]''
** ''[[Urocynchramidae]]''
** ''[[Prunellidae]]''
** ''[[Peucedramidae]]''
** ''[[Ploceidae]]''
** ''[[Estrildidae]]''
** ''[[Viduidae]]''
** ''[[Passeridae]]''
** ''[[Motacillidae]]''
** ''[[Fringillidae]]''
** ''[[Calcariidae]]''
** ''[[Rhodinocichlidae]]''
** ''[[Emberizidae]]''
** ''[[Passerellidae]]''
** ''[[Phaenicophilidae]]''
** ''[[Zeledoniidae]]''
** ''[[Parulidae]]''
** ''[[Icteridae]]''
** ''[[Calyptophilidae]]''
** ''[[Mitrospingidae]]''
** ''[[Cardinalidae]]''
** ''[[Thraupidae]]''
** ''[[Hyliotidae]]''
** ''[[Stenostiridae]]''
** ''[[Paridae]]''
** ''[[Remizidae]]''
** ''[[Nicatoridae]]''
** ''[[Alaudidae]]''
** ''[[Panuridae]]''
** ''[[Macrosphenidae]]''
** ''[[Cisticolidae]]''
** ''[[Locustellidae]]''
** ''[[Donacobiidae]]''
** ''[[Bernieridae]]''
** ''[[Acrocephalidae]]''
** ''[[Pnoepygidae]]''
** ''[[Hirundinidae]]''
** ''[[Pycnonotidae]]''
** ''[[Phylloscopidae]]''
** ''[[Scotocercidae]]''
** ''[[Aegithalidae]]''
** ''[[Sylviidae]]''
** ''[[Zosteropidae]]''
** ''[[Timaliidae]]''
** ''[[Pellorneidae]]''
** ''[[Leiothrichidae]]''
** ''[[Regulidae]]''
** ''[[Dulidae]]''
** ''[[Bombycillidae]]''
** ''[[Hypocoliidae]]''
** ''[[Ptiliogonatidae]]''
** ''[[Mohoidae]]''
** ''[[Certhiidae]]''
** ''[[Sittidae]]''
** ''[[Troglodytidae]]''
** ''[[Polioptilidae]]''
** ''[[Buphagidae]]''
** ''[[Mimidae]]''
** ''[[Sturnidae]]''
** ''[[Cinclidae]]''
** ''[[Muscicapidae]]''
** ''[[Turdidae]]''
{{div col end}}
</div>
 
==Raširenost==
[[Datoteka:House sparrow04.jpg|mini|lijevo|250px| Raširenost [[domaći vrabac|kućnog vrapca]] znatno je porasla zbog ljudskih aktivnosti ([[hemerofili]]).]]
Ptice se razmnožavaju na svih sedam kontinenata a najviša [[bioraznolikost]] im je u tropskim područjima; tome su razlog veća specijacija u [[tropi|tropskim]] regijama ili veća stopa izumiranja u područjima više zemljopisne širine.<ref>Weir J & Schulter D (2007) "The Latitudinal Gradient in Recent Speciation and Extinction Rates of Birds and Mammals" ''Science'' '''315'''(5818): 1574-1576</ref> Ptice su sposobne živjeti i hraniti se u većini kopnenih staništa, na jugu dosežući 440 kilometara u unutrašnjost [[Antarktika|Antarktike]], gdje se nalaze [[kolonija (biologija)|kolonije]] [[snježna burnica|snježnih burnica]] (''Pagodroma nivea'').<ref>Brooke, M. (2004). ''Albatrosses And Petrels Across The World'': Procellariidae. Oxford University Press, Oxford, UK ISBN 0-19-850125-0</ref> Nekoliko porodica ptica prilagodile su se životu na oceanu i u njemu: neke morske vrste ptica dolaze na obalu samo radi razmnožavanja<ref name = "Burger">Schreiber, Elizabeth A. & Burger, Joanne.(2001.) ''Biology of Marine Birds'', Boca Raton:CRC Press, ISBN 0-8493-9882-7</ref>, a zabilježeno je da su neke pingvinke ronile u dubine i do 300 metara.<ref>Sato K, Naito Y, Kato A, Niizuma Y, Watanuki Y, Charrassin JB, Bost CA, Handrich Y, Le Maho Y (2002) "Buoyancy and maximal diving depth in penguins: do they control inhaling air volume?" ''Journal of Experimental Biology'' '''205'''(9): 1189–1197</ref> Mnoge vrste ustanovile su kolonije za razmnožavanje u područjima u koja su ih doveli ljudi, ponekad namjerno, kao što je [[obični fazan]] (''Phasianus colchicus torquatus'') iz Kine koji je po svijetu umjetno raširen kao lovna ptica.<ref>D. A. Hill, P. Robertson (1988). ''The pheasant: ecology, management, and conservation'' BSP Prof. Books, Oxford, UK.</ref> Druge su ljudi proširili nenamjerno kao npr. [[kaluđerica|kaluđerice]] <!--Kubura, prije nego ispraviš, i kod nas se tako zovu. Provjeri kod uzgajivača i prirodoslovaca.--> (''Myiopsitta monachus''), papige koje su bijegom iz zatočeništva ustanovile kolonije oko većih sjevernoameričkih gradova.<ref>Spreyer, M. F., and E. H. Bucher. (1998). Monk Parakeet ("Myiopsitta monachus"). In ''The Birds of North America, No. 322'' (A. Poole and F. Gill, eds.). The Birds of North America, Inc., Philadelphia, PA.</ref><br /> Slična pojava zabilježena je i u odnosno oko velikih europskih gradova.
 
==Anatomija==
[[Datoteka:Birdmorphology.svg|mini|300px|'''Vanjska anatomija tipične ptice''': '''1'''. [[kljun]], '''2''' .glava, '''3'''. [[oko|dužica]], '''4'''. zjenica, '''5'''. ogrtač, '''6'''. malo krilno pokrovno [[perje]], '''7'''. rame, '''8'''. veliko krilno pokrovno perje, '''9'''. letna krila II. reda, '''10'''. stražnjica, '''11'''. letna krila I. reda, '''12'''. [[anus]], '''13'''. bedro, '''14'''. zglob goljenice i gležnja, '''15'''. gležanj, '''16'''. stopala, '''17'''. goljenična kost, '''18'''. trbuh, '''19'''. bokovi, '''20'''. prsa, '''21'''. grlo, '''22'''. braduša]]
[[Datoteka:BirdWingFeatherSketch.svg|mini|300px|'''Anatomija ptičjeg krila''': '''1'''. Letno perje I. reda, '''2'''. primarno pokrovno perje, '''3'''. pakrilce, '''4'''. letno perje II. reda, '''5'''. sekundarno pokrovno perje, '''6'''. srednje pokrovno perje, '''7'''. malo pokrovno perje, '''8'''. tercijarno perje, '''9'''. rame]]
[[Datoteka:Squelette oiseau.JPG|mini|300px|'''Kostur ptice''': '''1'''. lubanja, '''2'''. vratni kralješci, '''3'''. ključna vilica, '''4'''. greben prsne kosti, '''5'''. rebro, '''6'''. visoki greben, '''7'''. koljeno, '''8'''. pisnica, '''9'''. I. prst, '''10'''. goljenična kost, '''11'''. goljenična kost, '''12'''. lisna kost, '''13'''. preponska kost, '''14'''. sjedna kost, '''15'''. kuk, '''16'''. koštani štit bedra, '''17'''. trtična kost, '''18'''. repni dio kralježnice, '''19'''. lopatica, '''20'''. prsni dio kralježnice, '''21'''. ramena kost, '''22'''. lakatna kost, '''23'''. palčana kost, '''24'''. peščaj (metakarpus), '''25'''. III. prst, '''26'''. II. prst, '''27'''. I. prst (palac)]]
U usporedbi s drugim kralježnjacima, ptice imaju oblik tijela koji pokazuje mnoge neobične prilagodbe, većinom za olakšavanje letenja.
 
[[Kostur]] se sastoji od kostiju koje su vrlo lagane. One imaju velike šupljine ispunjene zrakom koje su povezane s [[dišni sustav|dišnim sustavom]].<ref>[http://www.stanford.edu/group/stanfordbirds/text/essays/Adaptations.html Paul R. Ehrlich, David S. Dobkin, and Darryl Wheye (1988) Adaptations for Flight. Based on The Birder's Handbook (Paul Ehrlich, David Dobkin, and Darryl Wheye. 1988. Simon and Schuster, New York]</ref> Kosti lubanje su sjedinjene i nemaju šavove. Očne šupljine su velike i odvojene od koštanog [[Nosna pregrada|septuma]]. Kralježnica je podijeljena na vratni, prsni, slabinski i repni dio gdje su vratni pršljeni vrlo varijabilni i posebno elastični, dok je pokretljivost ograničena među stražnjim prsnim kralješcima, a niže od toga nikakva.<ref>[http://www.paulnoll.com/Oregon/Birds/Avian-Skeleton.html The Avian Skeleton (Accessed May 2007)]</ref> Posljednih nekoliko pršljena spojeno je sa zdjelicom i u bedrenom predjelu tvore čvrst koštani štit (''synsacrum''). Rebra su spljoštena, a greben je osim kod ptica koje ne lete, prilagođen za letne mišiće koji su na njega pričvršćeni. Prednji [[ekstremitet|udovi]] preoblikovani su u krila.<ref>[http://fsc.fernbank.edu/Birding/skeleton.htm Birds in the Classroom (Accessed May 2007)]</ref> Za razliku od sisavaca, ptice ne uriniraju. Njihovi bubrezi pročišćavaju krvotok od [[dušik|dušičnih]] otpadnih tvari, ali ih ne izbacuju iz tijela kao [[urea|ureu]] rastopljenu u urinu, nego kao mokraćnu kiselinu.<ref>http://www.stanford.edu/group/stanfordbirds/text/essays/Drinking.html</ref>
One također luče kreatin, prije nego kreatinin kao sisavci. Mokraćna kiselina teško je topljiva u vodi tako da iz tijela izlazi kao bijela kaša. Ta tvar, kao i sadržaj crijeva, izlazi iz ptičje kloake.<ref>http://www.ucmp.berkeley.edu/diapsids/birds/birdmm.html</ref> [[Kloaka]] je višenamjenski otvor: kroz njega ptice izbacuju otpadne tvari, pare se njihovim spajanjem, te kroz njega nesu jaja. Uz to, mnoge ptičje vrste preživaju neprobavljenu hranu koju tako izbace.
 
Ptičji dišni sustav jedan je od najkompleksnijih među svim životinjskim skupinama. Kada ptica udahne, 75% svježeg zraka prolazi kroz pluća i teče izravno u stražnju zračnu vrećicu koja se proteže od pluća i povezuje zračne komore u [[kost]]ima i puni ih zrakom. Kada ptica izdahne, uporabljeni zrak teče izvan pluća i zrak pohranjen u stražnjoj zračnoj vrećici istovremeno u njih ulazi. Tako ptičja pluća imaju stalnu opskrbu svježim zrakom i tijekom udisanja i izdisanja.<ref>Maina JN (2006) "Development, structure, and function of a novel respiratory organ, the lung-air sac system of birds: to go where no other vertebrate has gone" ''Biological Reviews'' '''81'''(4): 545-579</ref>
 
Ptice proizvode zvuk uspomoć siringe, [[mišić]]nog organa koji se sastoji od komore s nekoliko membrana nalik [[uho|bubnjićima]] koji se nalazi na nižem kraju dušnika, gdje se račva. Ptičje [[srce]] ima dvije klijetke i dvije pretklijetke, iz njega u desnom luku izlazi [[krvotok|aorta]] koja iz srca stanicama doprema oksigeniziranu krv (kod [[sisavci|sisavaca]] je u pitanju lijevi luk). [[Krvotok|Vena]] ''postcava'' zaprima krv iz udova preko [[bubreg|bubrežnog]] prijenosnog sustava. [[Krv|Crvene krvne stanice]], za razliku od onih u sisavaca, u sebi imaju [[stanična jezgra|staničnu jezgru]].<ref>http://people.eku.edu/ritchisong/birdcirculatory.html</ref>
 
[[Probavni sustav]] ptica je jedinstven, s organima kao što je ''volja'' za spremanje progutane hrane i mišićnim želucem koji zbog nedostatka zuba često sadrži progutane kamenčiće, koji služe za mljevenje hrane. Većinom je visoko prilagođen brzom probavljanju i olakšanom letu. Neke ptice [[selica|selice]] imaju i sposobnost smanjivanja dijelova crijeva prije selidbe.<ref name = "Battley">Battley, P.F., Piersma, T., Dietz, M.W., Tang, S., Dekinga, A., Hulsman, K.(2000) "Empirical evidence for differential organ reductions during trans-oceanic bird flight" ''Proceedings of the Royal Society of London Series B-Biological Sciences'' '''267'''(1461): 2567-2567</ref>
 
[[Živčani sustav]] je velik s obzirom na veličinu ptice. Najrazvijeniji dio mozga je onaj koji kontrolira radnje vezane uz let, dok mali mozak koordinira pokrete, veliki mozak ponašanje, navigaciju, parenje i izgradnju [[gnijezdo|gnijezda]]. Oči ptica razvijene su za polijetanje, uočavanje, lov i prehranu. Ptice s očima na bočnim stranama glave imaju širok vidokrug, dok ptice s oba oka usmjerena prema naprijed, kao npr. sove, posjeduju [[stereoskop]]ski vid pa mogu procijeniti udaljenost.<ref>Martin GR, Katzir G (1999) "Visual fields in short-toed eagles, ''Circaetus gallicus'' (Accipitridae), and the function of binocularity in birds" ''Brain Behaviour and Evolution'' '''53'''(2): 55-66</ref> Većina ptica ima slab osjet mirisa, uz važne iznimke kao što su kiviji, <ref>Sales, J. (2005) "The endangered kiwi: a review" ''Folia Zoologica'' '''54'''(1-2): 1-20</ref> strvinari i bubnjavke.<ref>Lequette, B., Verheyden, C., Jowentin, P. (1989) "Olfaction in Subantarctic seabirds: Its phylogenetic and ecological significance" ''The Condor'' '''91''': 732-135. [http://scholar.google.com/url?sa=U&q=http://elibrary.unm.edu/sora/Condor/files/issues/v091n03/p0732-p0735.pdf]</ref> Vid ptica je obično iznimno visoko razvijen. Vodene ptice imaju posebne fleksibilne [[leća (fizika)|leće]] koje im omogućavaju prilagodbu vizualnim prilikama u vodi i zraku. Neke vrste imaju i dvostruku foveu (točka najoštrijeg vida). Ptičja [[oko|mrežnica]] ima cirkulaciju u obliku lepeze koja se zove ''pecten''. Ptičje [[uho]] nema vanjsku ušnu školjku, ali je pokriveno perjem. U unutrašnjem uhu nalazi se puž, ali on nije spiralnog oblika kao u sisavaca.
 
Neke ptice koriste kemijske tvari kao obranu od predatora. Tako određene vrste iz reda [[bubnjavke|bubnjavki]] na agresore izbacuju neugodno želučano ulje, <ref>Warham, J. (1976) "The Incidence, Function and ecological significance of petrel stomach oils." ''Proceedings of the New Zealand Ecological Society'' '''24''' 84-93 [http://www.nzes.org.nz/nzje/free_issues/ProNZES24_84.pdf]</ref> a neke vrste iz roda Pitohui sa [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] preko [[koža|kože]] i perja izlučuju snažan [[neurotoksin]].<ref>Dumbacher, J.P., Beehler, B., Spande, T., Garraffo, H., Daly, J. (1992). "Homobatrachotoxin in the genus ''Pitohui'': chemical defense in birds?". ''Science'' '''258'''(5083): 799-801.</ref>
 
===Perje===
[[Datoteka:African Scops owl.jpg|mini|lijevo|200px|Perje afričkog ćuka ''Otus senegalensis'' omogućuje joj kamuflažu]]Najuočljivija karakteristika koja ptice ističe među ostalim živim bićima je pokrivenost [[perje]]m. Perje je epidermalni izrast pričvršćen za kožu koji ima nekoliko funkcija: pomaže u održavanju tjelesne topline štiteći pticu od hladnog vremena i vode, neophodno je za letenje, a također služi za davanje signala, kamuflažu i pokazivanje. Postoji nekoliko tipova perja od kojih svaki ima posebnu zadaću. Perje zahtijeva održavanje i ptice ga svojim kljunovima svakodnevno čiste i uređuju, uklanjajući strana tjelešca i nanoseći sloj voštane izlučevine iz specijalizirane žlijezde koji pomaže u održanju savitljivosti, a također ima i ulogu zaštite protiv mikroba, čime se zaustavljaju [[bakterije]] koje uzrokuju raspadanje perja.<ref>Shawkey, M., Pillai, S., Hill, G., (2003) "Chemical warfare? Effects of uropygial oil on feather-degrading bacteria". ''Journal of Avian Biology'' '''34'''(4): 345-349.</ref> Taj proces može biti potpomognut i trljanjem perja tijelima [[Insekti|insekata]] koji luče [[Mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], što je vrlo čest način kojim ptice uklanjaju [[parazit]]e iz perja.<ref>Ehrlich, P.R.; Dobkin, D.S.; Wheye, D. (1986) "The Adaptive Significance of Anting" ''Auk'' '''103'''(4): 835 [http://elibrary.unm.edu/sora/Auk/v103n04/p0835-p0835.pdf]</ref> Perje se redovito mitari.
 
===Let===
Let je značajka većine ptica i po njemu se, osim od [[Netopiri|netopira]] i izumrlih dinosaura, razlikuju od svih ostalih [[Kralježnjaci|kralježnjaka]]. Kao glavni način kretanja, let pticama koristi za parenje, prehranu, te izbjegavanje i bijeg od grabežljivaca. Ptice imaju razne prilagodbe za letenje, uključujući lagan kostur, dva velika mišića za let, prsni mišić (''pectoralis'', koji čini oko 15% ukupne tjelesne mase) zajedno sa susjednim mišićem ''supercoracoideus'', te modificirani udovi (krila s aeroprofilom).<ref name = "Gill">Gill F (1995) ''Ornithology'' WH Freeman and Company, New York ISBN 0-7167-2415-4</ref> Oblik krila i veličina ptice prvenstveno određuju tip letenja za koji je ptičja vrsta sposobna. Mnoge ptice kombiniraju mahanje krilima i jedrenje koja zahtijeva manji utrošak energije. Oko 40 postojećih vrsta ptica nema sposobnost letenja, kao i mnoge izumrle ptice. Nedostatak sposobnosti leta obično nastaje na izoliranim otocima.<ref>McNab B (1994) "Energy Conservation and the Evolution of Flightlessness in Birds" ''The American Naturalist'', '''144'''(4): 628-642 </ref>Razlog tome je prednost neletenja, jer je tako smanjena opasnost da pticu u letu vjetrovi odnesu na otvoreno more. Pingvini, iako ne lete, koriste slično mišićje i pokrete kako bi "letjeli" kroz vodu, kao i vrste porodica [[Njorke|njorki]] (''Alcidae''), vodeni kosovi (''Cinclidae''), i [[zovoji]] (''Procellariidae'').<ref>Kovacs C & Meyers R (2000) "Anatomy and histochemistry of flight muscles in a wing-propelled diving bird, the Atlantic Puffin, ''Fratercula arctica''" ''Journal of Morphology'' '''244'''(2): 109-125[http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/71008392/ABSTRACT?CRETRY=1&SRETRY=0 Abstract]</ref>
 
==Ponašanje==
Većina ptica aktivno je danju, a odmara se noću, no neke kao što su vrste [[Sovke|sova]] i [[Legnji|leganja]] (''Caprimulgidae'') su noćne ptice, ili pak najaktivnije u vrijeme sumraka. Vrste podreda ''pravih ptica močvarica'' (''Charadrii'') hrane se kada je povoljna [[plima]], bilo noću ili danju.
 
===Prehrana i način prehrane===
 
Ptice se hrane raznolikim stvarima, od biljnog nektara, voća<ref> Levey, Douglas J., (1987) " Sugar-tasting ability and fruit selection in tropical fruit-eating birds" ''Auk'' '''104'''(2): 173-179</ref>biljaka, <ref> Lopez-Calleja, M. Victoria and Bozinovic, Francisco (1999) "Feeding behavior and assimilation efficiency of the Rufous-tailed Plantcutter: a small avian herbivore" ''Condor'' '''101'''(3): 705-710</ref> sjemenja,<ref> Willson, Mary F. (1972) "Seed size preference in finches" ''Wilson Bulletin '''84'''(4) 449-455</ref> strvine, <ref> Wallace, Michael P. and Temple, Stanley A. (1987) "Competitive interactions within and between species in a grid of avian scavengers" ''Auk'' '''104'''(2): 290-295</ref> i raznih vrsta malih životinja, uključujući i druge ptice.<ref> Storer, Robert W., (1966) Sexual dimorphism and food habits in three North American accipiters" ''Auk'' '''83'''(3)</ref> itd. Budući da nemaju [[Zubi|zuba]], njihov [[probavni sustav]] je posebno prilagođen za obradu neusitnjene hrane koju obično gutaju u komadu.<ref name = "Gill"/>
 
Razne strategije hranidbe koriste sve ptice. Sakupljanje insekata, [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], voća i sjemenja zajednička je svim ptičjim vrstama. Naglo slijetanje sa grana drveća i hvatanje kukaca način je prehrane mnogim pjevicama. Biljnim nektarom hrane se [[kolibrići]] (porodica ''Trochilidae''),<ref>Roberts, W. Mark (1995) "Hummingbird licking behavior and the energetics of nectar feeding" ''Auk'' '''112 No. 2'''456-463 </ref> [[Loriji (papige)|loriji]] (podporodica ''Loriinae''), [[medosasi]] (porodica ''Nectariniidae''),<ref>Gill,Frank B. and Wolf, Larry L. (1979) "Nectar loss by Golden-winged Sunbirds to competitors" ''Auk'' '''96'''(3): 448-461</ref> [[medojedi]] (porodica ''Meliphagidae'') i neke druge pjevice imaju prilagođene dugačke četkaste jezike, i u mnogim slučajevima kljunove koji pristaju u suprilagođeno [[cvijeće]].<ref> Paton,D.C. and B.G. Collins (1989) "Bills and tongues of nectar-feeding birds:A review of morphology,function, and performance, with intercontinental comparisons" ''Aust. J. Ecol.'' '''14''' 473-506</ref>
 
Lov zračnim poniranjem karakterističan je za [[Sokolovke|sokole]] i [[Jastrebovi|jastrebe]], a sličnu strategiju u vodi imaju [[plijenori]], patke potporodice ''[[Aythyinae]]'', te [[pingvini]]. Ronjenjem love [[blune]], [[vodomari]] i [[čigre]]. Tri vrste iz roda ''[[Pachyptila]]'', [[plamenci]] i neke patke kljunovima filtriraju vodu i blato, tako nalazeći hranu.<ref>Cherel, Y., Bocher, P., De Broyer, C., Hobson, K.A., (2002) "Food and feeding ecology of the sympatric thin-billed ''Pachyptila belcheri'' and Antarctic ''P. desolata'' prions at Iles Kerguelen, Southern Indian Ocean" ''Marine Ecology Progress Series'' '''228''': 263–281 [http://www.cephdev.utmb.edu/refdb/pdf/7926.pdf]</ref> <ref>Jenkin P (1957) "The Filter-Feeding and Food of Flamingoes (Phoenicopteri)" ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences'' '''240'''(674)401-493</ref> Guske i patke plivalice prvenstveno se hrane ispašom. Neke vrste su i kleptoparaziti, te kradu hranu od ostalih životinja, kao npr. fregate, [[galeb]]ovi,<ref>Miyazaki, Masamine (1996) "Vegetation cover,kleptoparasitism by diurnal gulls and timing of arrival of nocturnal Rhinocereros Auklets" ''Auk'' '''113 No.3''' 698-702</ref> i pomornici <ref> Belisle, Mark and Giroux,Jean-Francois (1995) "Predation and kleptoparasitism by migrating Parasitic Jaegers" ''Condor'' '''97 No. 3'''</ref>. Kleptoparazitizam ne igra bitnu ulogu u ishrani ijedne ptičje vrste, nego je dodatak lovu. Istraživanje o prehrani vrste smeđokrili brzan (''Fregata minor'') koja krade od vrste bluna ''Sula dactylatra'' pokazalo je da na taj način mogu najviše pribaviti 40% hrane koja im je potrebna, te da u prosjeku uspijevaju pribaviti samo 5%.<ref>Vickery, J & Brooke, M. (1994) "The Kleptoparasitic Interactions between Great Frigatebirds and Masked Boobies on Henderson Island, South Pacific " ''Condor'' '''96''': 331-340 </ref> Na kraju, neke ptice hrane se strvinom, kao npr. galebovi i strvinari, a neke su spretne u mnogo načina pribavljanja hrane i nazivaju se ptice generalisti,<ref>Sakai, Howard F.,Ralph, C. John and Jenkins, C.D. (1986) "Foraging ecology of the Hawaiian Crow, an endangered generalist" ''Condor'' '''88 No. 2''' 211-219 </ref> dok su druge specijalisti, baveći se uglavnom samo jednim načinom prehrane.
 
===Selidba===
[[Datoteka:Bar-tailed Godwit migration.jpg|mini|lijevo|300px|Putovanje obilježenog jata crne muljače (''Limosa lapponica'') praćeno iz satelita od Novog Zelanda na sjever. Ova vrsta među svim poznatim vrši najduža putovanja bez stajanja, čak do 10,200 km]]
 
Mnoge ptičje vrste migriraju kako bi iskoristile globalne promjene vremena u raznim [[Godišnja doba|godišnjim dobima]], radi najbolje moguće opskrbe hranom i života u staništu najprikladnijem za razmnožavanje. Ove selidbe razlikuju se između različitih skupina. Mnoge kopnene ptice, [[šljuke]] i [[Patkarice|patke]] jednom godišnje polaze na duga putovanja, na što ih obično pokreću promjene u duljini dana kao i vremenske prilike. Karakteristično je za vrste koje toplije godišnje doba provode u područjima umjerene ili polarne [[Klima|klime]], kao i hladnije doba izvan sezone parenja u tropskim područjima. Prije selidbe, ptice vidno povećavaju rezerve [[masti]] u tijelu, te smanjuju veličinu nekih svojih organa.<ref name = "Klaassen">Klaassen M (1996) "Metabolic constraints on long-distance migration in birds" ''Journal of Experimental Biology'', '''199'''(1) 57-64</ref><ref name = "Battley"/> Selidba je energetski iznimno zahtjevna, pogotovo jer ptice moraju prijeći pustinje i oceane bez odmora, vode i hrane.
 
Kopnene ptice obično imaju doseg od oko 2500 km, a šljuke do 4000 km,<ref name = "Gill">Gill F (1995) ''Ornithology'' WH Freeman and Company, New York ISBN 0-7167-2415-4</ref> iako su [[Crna muljača|crne muljače]] sposobne preletjeti i do 10,200 km.<ref>BirdLife International (2007) [http://www.birdlife.org/news/news/2007/04/bar-tailed_godwit_journey.html Long-distance Godwit sets new record] Retrieved [[14 April]] [[2007]].</ref> [[Morske ptice]] također idu na duge selidbe, najduže od kojih su one zovoja vrste ''Puffinus griseus'', koji se gnijezde na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Čile]]u, a ljeto na sjevernoj polutci provode hraneći se na sjevernom [[Pacifik]]u kod [[Japan]]a, [[Aljaska|Aljaske]] i [[Kalifornija|Kalifornije]], što njihov obilazak čini 64,000 km dugim.<ref>Shaffer S.A., Tremblay Y., Weimerskirch H., Scott D., Thompson D.R., Sagar P.M., Moller H., Taylor G.A., Foley D.G., Block B.A., Costa D.P. (2006) "Migratory shearwaters integrate oceanic resources across the Pacific Ocean in an endless summer." ''Proc Natl Acad Sci.'' '''103'''(34): 12799-12802</ref> Druge morske ptice razilaze se nakon parenja i putuju na udaljena mjesta, ali bez čvrsto određene relacije. [[Albatrosi]] koji se gnijezde na Južnom oceanu često idu na obilazak polarnog područja tijekom sezone parenja.<ref>Croxall, J. P., Silk, J.R.D., Phillips, R.A., Afanasyev, V., Briggs, D.R., (2005) "Global Circumnaviagtions: Tracking year-round ranges of nonbreeding Albatrosses" ''Science'' '''307''': 249-250.</ref>
 
Ptice također pokazuju i druge tipove selidbe. Neke vrste polaze na kraća putovanja samo koliko je potrebno za izbjegavanje lošeg vremena ili radi hrane. To uključuje iruptivne vrste (ptice koje su nekih godina uobičajene, a drugih sasvim odsutne). Ovaj tip migracije najčešće se veže uz dostupnost hrane na određenom području.<ref>Wilson, Jr., W. Herbert (1999) "Bird feeding and irruptions of northern finches:are migrations short stopped?" ''North America Bird Bander'' '''Vol 24, No.4''':113-121 </ref> Polarne sove i [[kugara]] (''Bombycilla garrulus'') poduzimaju takve migracije. Visinska selidba je također oblik kraće migracije. Djelomična migracija može biti i najvažniji način selidbenog ponašanja u ptica. Tako je u Australiji otkriveno kako djelomično seli 44% ptica nepjevica i 32% pjevica.<ref>Chan K (2001) "Partial migration in Australian landbirds: a review" ''Emu'' '''101''' (4): 281-292</ref> Pri visinskoj selidbi ptice prelaze sa viših nadmorskih visina na niže, ili obratno, kada vremenski uvjeti prestanu biti optimalni. Najčešće ju pokreću temperaturne promjene i nakon smanjenja dostupne količine hrane na staništu. <ref>Rabenold, Kerry N. and Rabenold, Patricia Parker,(1985) "Variation in Altitudinal Migration, Winter Segregation, and Site Tenacity in two subspecies of Dark-eyed Juncos in the southern Appalachians" ''Auk'' '''102 No. 4''': 805-819.</ref> Neke vrste mogu biti nomadske, bez stalnog teritorija, i kretati se ovisno o vremenskim prilikama i dostupnosti hrane. Vrste porodice papiga su velikom većinom niti selice, niti stanarice, nego su ili disperzivne, iruptivne, nomadske ili pak sele kratko i neregularno.<ref>Collar N (1997) "Family Psittacidae (Parrots)" in ''Handbook of the Birds of the World. Volume 4; Sandgrouse to Cuckoos'' (eds del Hoyo J, Elliott A, Sargatal J) Lynx Edicions:Barcelona. ISBN 84-87334-22-9</ref>
 
Sposobnost ptica da se vrate na točna mjesta nakon prelaženja ogromnih udaljenosti poznato je već neko vrijeme. U pokusu provedenom 1950-ih, mali zovoj (''Puffinus puffinus'') pušten iz [[Boston]]a u [[Massachussets]]u ([[SAD]]) vratio se u svoju koloniju u Skomeru u [[Wales]]u unutar 13 dana, prelazeći pritom udaljenost od 5,150 km.<ref> Matthews, G.V.T., (1953) "Navigation in the Manx Shearwater" ''Journal of Experimental Biology'' '''30'''(3): 370-396 [http://jeb.biologists.org/cgi/reprint/30/3/370]</ref> Ptice za [[Navigacija|navigaciju]] koriste raznovrsne metode. Vrste koje sele danju za [[Orijentacija|orijentaciju]] koriste [[sunce]], a noću [[zvijezde]]. Ptice koje koriste sunce tijekom dana prilagođuju njegovo pomicanje na horizontu uspomoć svog [[Biološki sat|biološkog sata]].<ref name = "Gill"/> Orijentacija zvjezdanim kompasom ovisi o položaju nekoliko zviježđa koje okružuje [[Sjevernjača|Sjevernjaču]]. <ref>Mouritsen H, Larsen O (2001) "Migrating songbirds tested in computer-controlled Emlen funnels use stellar cues for a time-independent compass" ''The Journal of Experimental Biology'' '''204'''(8) 3855-3865</ref> Nekim vrstama također pomaže sposobnost osjećanja Zemljinog [[Zemljino magnetsko polje|geomagnetskog polja]] kroz posebno prilagođene osjetljive fotoreceptore.<ref>Deutschlander M, Phillips J, Borland S (1999) "The case for light-dependent magnetic orientation in animals" ''Journal of Experimental Biology'' '''202'''(8): 891-908</ref>
===Komunikacija===
[[Datoteka:Stavenn Eurypiga helias 00.jpg|mini|desno|240px|Izgled sunčane čaplje (''Eurypyga helias'') oponaša velikog, potencijalno opasnog grabežljivca]]
Ptice komuniciraju prvenstveno vizualnim i zvučnim signalima. Oni mogu biti svojstveni jednoj vrsti, ali i funkcionirati između različitih vrsta. Vizualna komunikacija ima mnogo funkcija i manifestira se perjem i ponašanjem. Perjem ptice ocjenjuju i nameću društvenu dominaciju, <ref>Mùller A (1988) "Badge size in the house sparrow ''Passer domesticus''". ''Behavioral Ecology and Sociobiology'' '''22'''(5): 373-378</ref> pokazuju spolnu zrelost, kao i prijeteći izgled koji oponaša grabežljivca. Njime neke vrste uspješno tjeraju predatore kao što su [[jastrebovi]] i zaštićuju podmladak.<ref>Thomas B & Strahl S (1990) "Nesting Behavior of Sunbitterns (''Eurypyga helias'') in Venezuela" ''Condor'' '''92'''(3): 576-581</ref>
 
Razlike u perju također omogućuju identifikaciju jedinki, pogotovo između različitih vrsta. Vizualna komunikacija uključuje i ritualizirano ponašanje radi pokazivanja agresije ili potčinjenosti, kao i stvaranja odnosa između budućih roditelja. Ovo ponašanje razvija se iz čišćenja i uređivanja perja, kljucanja i slično. Najsloženiji način pokazivanja ptice čine za vrijeme snubljenja, kao npr. plesovi albatrosa, gdje uspješno stvaranje doživotne veze zahtijeva izvođenje jedinstvenog plesa, <ref>Pickering, S.P.C., & Berrow, S.D., (2001) "Courtship behaviour of the Wandering Albatross ''Diomedea exulans'' at Bird Island, South Georgia" ''Marine Ornithology'' '''29''': 29-37 [http://www.marineornithology.org/PDF/29_1/29_1_6.pdf]</ref> kao i kod rajskih ptica gdje uspjeh mužjaka u parenju ovisi o kvaliteti prikaza i perja.<ref>Pruett-Jones S & Pruett-Jones M (1990) "Sexual Selection Through Female Choice in Lawes' Parotia, A Lek-Mating Bird of Paradise" ''Evolution'' '''44'''(3): 486-501</ref> Mužjaci pokazuju fizičku izdržljivost svojom građom; ženke vrsta iz porodice vrabaca biraju partnere koji imaju bolju sposobnost izgrađivanja gnijezda,<ref> Quader S (2006). "What makes a good nest? Benefits of nest choice to female Baya Weavers (''Ploceus philippinus'')" ''Auk'' '''123'''(2): 475-486</ref> dok sjeničarke privlače partnere izgradnjom sjenica koje kite svjetlucavim predmetima.<ref>Humphries S, Ruxton GD (1999) "Bower-building: coevolution of display traits in response to the costs of female choice?" ''Ecology Letters'' '''2'''(6): 404-413</ref>
 
Uz vizualnu komunikaciju, ptice su poznate po slušnim sposobnostima. Zov, a u nekih vrsta i pjevanje, glavni su način na koji ptice komuniciraju zvukom; iako neke koriste i mehaničke zvukove kao što su puhanje zraka kroz perje (kao što čine šljuke roda ''[[Coenocorypha]]'' s Novog Zelanda),<ref name = "Miskelly">Miskelly, C. M. (1987): The identity of the hakawai. ''Notornis'' '''34'''(2): 95-116. [http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_34-1987/Notornis_34_2.pdf PDF fulltext]</ref>, teritorijalno bubnjanje [[Djetlovke|djetlića]]. Ptičji zov i pjesme mogu biti vrlo kompleksni; zvukove proizvodi siringa čije obje strane rade neovisno, što može proizvesti dvije pjesme odjednom.
 
Ptičji zov ima razne namjene od kojih nekoliko njih može biti povezano u jednu pjesmu. Ptice pjevaju kako bi se pokazale kad traže partnera, bilo radi privlačenja ili identifikacije potencijalnih partnera, te u kombinaciji s vizualnom komunikacijom za stvaranje partnerske veze. Koriste se za prisvajanje i održavanje teritorija. Pozivi su također korisni za identifikaciju određenih jedinki, što pomaže roditeljima da nađu svoje potomstvo u natrpanim kolonijama, kao i u ponovnom nalaženju partnera na početku sezone parenja. Pozivima se ptice međusobno upozoravaju na opasnost od grabežljivaca - ovakvi pozivi mogu sadržavati i detaljne i specifične informacije o prirodi opasnosti.<ref>Templeton C, Greene E, Davis K (2005) "Allometry of Alarm Calls: Black-Capped Chickadees Encode Information About Predator Size" ''Science'' '''308'''(5730) 1934-1937</ref>
 
{{Zvuk-početak}}
{{Zvuk-predmet|filename=Amselrp.ogg|title=Ptičji pjev|description=[[Kos]] (''Turdus merula'')|format=[[Ogg]]}}
{{Zvuk-kraj}}
 
===Razmnožavanje===
====Društveni sustavi====
[[Datoteka:Phalaropus lobatus.jpg|mini|desno|Tankokljune liskonoge (''Phalaropus lobatus'') imaju neobičan poliandričan sustav parenja u kojemu se mužjaci brinu o jajima i ptićima, a jarko obojene ženke natječu se za mužjake.]]
Ogromna većina (95%) ptičjih vrsta su [[Monogamija|monogamne]]; iako [[poliginija]] (2%) i [[poliandrija]] (manje od 1%), [[poliginandrija]] (gdje se mužjaci pare s nekoliko ženki, i ženke s nekoliko mužjaka) i [[promiskuitet]]ni sustavi također pojavljuju.<ref name = "Gill"/> Neke vrste mogu pripadati jednom od ovih sustava samo ovisno o okolnostima. Monogamne vrste stvaraju partnerske veze za sezone parenja; u nekim slučajevima ta veza može potrajati godinama ili čak doživotno.
 
Prednost monogamije u ptica je briga dvaju roditelja nad potomstvom. U većini životinjskih skupina, muška roditeljska skrb je rijetka, ali u ptica je sasvim uobičajena, i činjenica je da je puno obimnija nego u drugih razreda. Kod ptica, skrb mužjaka može biti važna ili neophodna fizičku kondiciju ženke; kod nekih vrsta ženke ne mogu uspješno podići leglo bez pomoći mužjaka.<ref>{{cite journal |quotes=no | last=Gowaty | first=Patricia Adair | title=Male Parental Care and Apparent Monogamy among Eastern Bluebirds (''Sialia sialis'') | journal=The American Naturalist | volume=121 | issue=2 | pages=149-160 | year=1983}}</ref> Poligamni sustavi razmnožavanja nastaju kada su ženke sposobne izvesti legla bez pomoći mužjaka.<ref name = "Gill"/> Katkad postoji raspodjela poslova u monogamnih vrsta, gdje su uloge ležanja na jajima, i obrana gnijezda i teritorija mogu biti zajedničke ili ih se samo prihvaća jedan spol.
 
Dok je društvena monogamija uobičajena u ptica, nevjernost u obliku izvanparnih odnosa je također učestala.<ref> Westneat DF, Stewart IRK (2003) "Extra-pair paternity in birds: Causes, correlates, and conflict" ''Annual Review of Ecology Evolution and Systematics'' '''34''': 365-396</ref> Oni mogu imati oblik prisiljenog odnosa (ili silovanja), kod pataka i ostalih patkarica<ref>Gowaty PA, Buschhaus N (1998) "Ultimate causation of aggressive and forced copulation in birds: Female resistance, the CODE hypothesis, and social monogamy" ''American Zoologist'' '''38''' (1): 207-225 </ref> ili što je puno češće, između dominantnih mužjaka i ženki s manje dominantnim partnerima. Pretpostavlja se da ženke imaju korist primanjem boljih gena kao i osiguranje u slučaju neplodnosti partnera.<ref> Sheldon B (1994) "Male Phenotype, Fertility, and the Pursuit of Extra-Pair Copulations by Female Birds" ''Proceedings: Biological Sciences'' '''257'''(1348): 25-30</ref> Mužjaci vrsta koje se pare izvan partnerskog odnosa u paru bavit će se čuvanjem partnera kako bi potvrdili vlastito roditeljstvo potomstva koje će podizati.<ref>Wei G, Yin Z, Lei F (2005) "Copulations and mate guarding of the Chinese Egret" ''Waterbirds'' '''28'''(4): 527-530</ref>
 
Parenje obično uključuje neki oblik udvaranja, koje najčešće obavlja mužjak.<ref>Short, Lester L., (1993) ''Birds of the World and their Behavior'', Henry Holt and Co., ISBN 0-8050-1952-9</ref> Većina je prilično jednostavna i obično uključuje pjevanje. Neki prikazi mogu biti vrlo razrađeni i koristiti metode kao što su udaranje krilima, ples, zračni letovi kao i društveno nadmetanje u svojevrsnim arenama gdje se jedinke po dominantnosti, za partnere nadmeću s ostalima. Ženke se najčešće bave odabirom partnera,<ref>Burton, Robert, (1985) ''Bird Behavior'', Alfred A. Knopf, Inc., ISBN 0-394-53857-5</ref> iako kod poliandričnih [[Šljuke|šljuka]] mužjaci biraju jarko obojene ženke.<ref>Schamel D, Tracy DM, Lank DB, Westneat DF (2004) "Mate guarding, copulation strategies and paternity in the sex-role reversed, socially polyandrous red-necked phalarope ''Phalaropus lobatus''." ''Behaviour Ecology and Sociobiology'' '''57'''(2): 110-118 </ref> Snubljenje uređivanjem perja, kljucanjem i hranjenjem obično se izvode između partnera najčešće nakon što su ustanovili svoj odnos i parili se.<ref>Attenborough, David,(1998) ''The Life of Birds'', Princeton University Press, ISBN 0-691-01633-X</ref>
 
====Teritorij, gniježđenje i inkubacija====
Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref>
[[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG|mini|lijevo|240px|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]]
Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{cite web|title = Education - Senior 1|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref> Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>
 
Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press ISBN 0-521-46038-7</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.
 
Inkubacija, tj. ležanje na jajima, kojom se regulira temperatura optimalna za razvoj ptića obično počinje čim se izleže posljednje jaje. Dužnosti ležanja na jajima partneri u monogamnih vrsta često dijele. U poligamnih vrsta o tome se brine jedan roditelj. To može biti vrlo zahtjevan proces. Npr. odrasli albatros tijekom inkibacije jaja izgubi oko 83 g tjelesne mase dnevno.<ref>Warham, J. (1990) ''The Petrels - Their Ecology and Breeding Systems'' London:Academic Press.</ref> Kod vrsta porodice kokošina (''Megapodiidae''), jaja toplinu primaju od sunca, trunućeg bilja ili vulkanskih izvora.<ref>Jones, Darryl N.; Dekker, René W.R.J.; & Roselaar, Cees S. (1995). ''The Megapodes''. Bird Families of the World 3. Oxford University Press: Oxford. ISBN 0-19-854651-3</ref> Razdoblje inkubacije traje od oko 10 dana (u vrsta kao što su djetlići, kukavice i vrapčarke) do preko 80 dana (albatrosi i kiviji).
 
====Roditeljska skrb i podizanje mladunčadi====
[[Datoteka:Pippit-closer.jpg|mini|lijevo|Usta čučavaca velike trpteljke imaju jarko obojena usta radi stimulacije hranidbe]]
Ptići nakon rođenja mogu biti bespomoćni ili već neovisni, ili u bilo kojoj fazi između tih dviju krajnosti. Ptići koji se liježu nerazvijeni zovu se čučavci i najčešće se liježu maleni, goli i slijepi. Ptići koji su po rođenju pokretni i s već izraslim perjem nazivaju se potrkušcima. Čučavcima je potrebno održavanje tjelesne temperature i o njima se roditelji trebaju brinuti duže nego o potrkušcima.
 
Duljina i narav roditeljske skrbi razlikuje se između različitih redova i vrsta. U jednoj krajnosti, roditeljska skrb prestaje odmah po izlijeganju iz jaja (kao kod kokošina), i ptići su odmah sposobni brinuti se o sebi.<ref>Elliot A (1994) "Family Megapodiidae (Megapodes)" in ''Handbook of the Birds of the World. Volume 2; New World Vultures to Guineafowl'' (eds del Hoyo J, Elliott A, Sargatal J) Lynx Edicions:Barcelona. ISBN 84-873337-15-6</ref> U drugoj krajnosti, mnoge morske ptice produljeno brinu o mladima. Kod vrste ''Fregata minor'' ptićima je potrebno do 6 mjeseci dok ne nauče letjeti, a roditelji ih hrane i do 14 mjeseci nakon toga.<ref>Metz, V.G. & Schreiber, E.A. (2002). "Great Frigatebird (''Fregata minor'')" In ''The Birds of North America, No 681'', (Poole, A. & Gill, F., eds) The Birds of North America Inc:Philadelphia </ref>U nekih vrsta, skrb o potomstvu dijeli se između oba partnera, dok to u drugih radi samo jedan spol. Kod nekih vrsta, druge jedinke iste vrste će pomagati paru s potomstvom u njihovoj skrbi. Ovi pomagači su obično bliski srodnici kao npr. ptići istog para iz prethodnih sezona parenja.<ref>Ekman J. (2006) "Family living amongst birds" ''Journal of Avian Biology'' '''37'''(4): 289-298</ref> Zajednička skrb prema mladuncima je pogotovo uobičajena kod vrana, ali je zamijećena i kod drugih vrsta kao što su crvenkaska lunja, ''Acanthisitta chloris'', te ''Gymnorhina tibicen''.
 
Točka u kojoj ptići opernate iznimno se razlikuje kod vrsta. Ptići vrste ''Synthliboramphus antiquus'' napuštaju gnijezdo noć nakon izlijeganja, prateći zov roditelja prema moru gdje se odgajaju dalje od kopnenih grabežljivaca.<ref>Gaston, A. J. (1994). Ancient Murrelet (''Synthliboramphus antiquus''). In ''The Birds of North America, No. 132'' (A. Poole and F. Gill, Eds.). Philadelphia: The Academy of Natural Sciences; Washington, D.C.: The American Ornithologists' Union.</ref> Druge vrste, pogotovo patke, udaljuju svoje ptiće dalje od gnijezda u vrlo ranoj dobi. U većini vrsta ptići napuštaju gnijezdo ubrzo nakon što nauče letjeti, ili malo ranije. Nakon toga, skrb o njima se razlikuje. Ptići albatrosa gnijezdo napuštaju sami i ne primaju nikakvu daljnju skrb, dok druge vrste svoj podmladak dodatno prehranjuju i nakon dozrijevanja.<ref>Schaefer HC, Eshiamwata GW, Munyekenye FB, Bohning-Gaese K (2004) "Life-history of two African ''Sylvia'' warblers: low annual fecundity and long post-fledging care" ''Ibis'' '''146'''(3): 427-437</ref> Ptići također mogu pratiti svoje roditelje za vrijeme prve selidbe.<ref> Alonso JC, Bautista LM, Alonso JA (2004) "Family-based territoriality vs flocking in wintering common cranes ''Grus grus''" ''Journal of Avian Biology'' '''35'''(5): 434-444</ref>
 
[[Datoteka:Reed warbler cuckoo.jpg|mini|150px|Ovaj trstenjak cvrkutić (''Acrocephalus scirpaceus'') odgaja parazita, ptića obične [[kukavica|kukavice]] (''Cuculus canorus'')]]
 
====Parazitiranje legla====
 
Iako i neki kukci i ribe parazitiraju legla, najveći broj takvih parazita su ptice. To su ptice koje polažu jaja u gnijezdima drugih ptica. Ta jaja vrste domaćini često prihvaćaju i o njima se brinu, često i na račun vlastitog legla. Postoje dvije vrste parazita legla: prisiljeni paraziti koji nisu sposobni podizati vlastito potomstvo moraju polagati jaja u gnijezdima drugih vrsta i neprisiljeni paraziti, koji su sposobni podizati vlastito potomstvo, ali jaja polažu u gnijezdima drugih jedinki iste vrste kako bi povećali rezultat razmnožavanja. Najpoznatiji prisiljeni parazit legla je [[kukavica]], iako od stotinjak vrsta kukavica, samo su četiri prisiljeni paraziti legla.<ref>Davies, N. (2000) ''Cuckoos, Cowbirds and other Cheats''. T &A D Poyser:London ISBN 0-85661-135-2</ref> Neki paraziti su prilagođeni tako da se njihova jaja izliježu prije jaja svojih domaćina koje ptić-parazit izgurne iz gnijezda, čime se osigurava da njima pripadne sva hrana donešena u gnijezdo.
 
==Odnos s ljudima==
Ptice su vrlo vidljive i uobičajene životinje i ljudi s njima imaju dug odnos. U nekim slučajevima, taj odnos je ''mutualističan'' (uzajamno koristan), kao u primjeru suradničkog odnosa između pticea porodice medovođa (''Indicatoridae'') koje ljudima urođeničkih plemena pomažu u nalaženju meda, ili ''komensalističan'' (jedna strana ima korist, a druga niti korist, niti štetu), kao u slučaju brojnih vrsta koje imaju neizravnu korist od ljudskih djelatnosti. Na primjer, obični golub ili [[golub pećinar]] vrlo je raširen u urbanim područjima širom svijeta. No ljudski utjecaj može biti i škodljiv do te mjere da određenim ptičjim vrstama prijeti izumiranje zbog ljudskih aktivnosti.
 
Ptice također imaju mnogo važnih utjecaja na ljude. Često su one prijenosnici bolesti kao što su [[psitakoza]], [[salmoneloza]], [[Campylobacter|kampilobakterioza]], mikobakterioza (ptičja [[tuberkuloza]]), [[ptičja gripa]], gvardijaza, i kriptosporidioza. U poljoprivredi i industriji također mogu biti bitan štetnik,<ref>Dolbeer, R (1990) " Ornithology and integrated pest management: Red-winged blackbirds Agleaius phoeniceus and corn." ''Ibis'' '''132'''(2): 309-322</ref> kao i iznimno važan izvor hrane i zarade.
[[Datoteka:Industrial-Chicken-Coop.JPG|mini|150px|Industrija pticâ]]
===Iskorištavanje===
Ptice su ljudima važan izvor hrane. Vrsta koja se najčešće uzgaja u proizvodnji mesa je [[domaća kokoš]], te njena jaja, iako su guske, fazani, purice i patke vrlo često uzgajaju u istu svrhu. Takve ptice koje se uzgajaju kao hrana zovu se skupnim imenom perad. Lov je također važna metoda pribavljanja hrane, što je u prošlosti dovelo i do izumiranja nekoliko ptičjih vrsta. No suvremeni lov daje potrebnu pozornost u izlovu životinjskih vrsta radi sprječavanja opasnog smanjivanja njihove brojnosti.
 
 
Osim mesa i jaja, ljudi ptice iskorištavaju za ostale predmete kao što su perje za posteljinu i ukrašavanje, fosfor i dušik koji se koriste u izradi umjetnih gnojiva i baruta proizvodi se i od guana - tvari kojom ptice u Južnoj Americi grade gnijezda.
[[Datoteka:FishingCormorants.jpg|mini|Ribari u jugoistočnoj Aziji u ribolovu koriste [[vranac|kormorane]].]]
I druge ptice ljudi već dugo koriste za ispunjavanje nekih zadataka. Sokoli se još koriste u lovu, dok kormorane koriste ribari. Pilići i golubovi omiljeni su u pokusima i često se koriste u istraživanjima u biologiji i komparativnoj psihologiji. Ptice su među najproučavanijim skupinama svih životinjskih grupa. Znanost koja se bavi proučavanjem ptica zove se [[ornitologija]]. Stotine akademskih časopisa i tisuće znanstvenika posvećeno je istraživanju ptica, dok se amaterski promatrači ptica broje u milijunima.
[[Datoteka:Blue male budgie.jpg|mini|lijevo|150px|Papiga [[tigrica]] plave boje, pripitomljena ptičja vrsta koja je popularan kućni ljubimac]]
Šarene, pogotovo tropske ptice (papige, mine) uzgajaju se u zatočeništvu i drže kao kućni ljubimci, iako je ova praksa dovela do krijumčarenja nekih ugroženih vrsta. Međunarodni sporazum CITES, prihvaćen 1963. bitno je smanjio krijumčarenje ptica koje štiti.
 
Mnogi kućevlasnici u svojim domovima podižu ptičje kućice ili hranilišta kako bi u svoja dvorišta privukli ptice različitih vrsta. To je postalo višemilijunska industrija, npr. procjenjuje se da 75% kućanstava u Velikoj Britaniji tijekom zime pticama pruža hranu.<ref>Chamberlain DE, Vickery JA, Glue DE, Robinson RA, Conway GJ, Woodburn RJW, Cannon AR (2005)
 
"Annual and seasonal trends in the use of garden feeders by birds in winter" ''Ibis'' '''147'''(3): 563-575</ref>
<br /><br /><br /><br />
 
===Važnost u religiji, folkloru i kulturi===
Ptice su česta pojava u religijama, vjerovanjima i popularnoj kulturi u kojoj ispunjavaju nekoliko uloga. U vjerovanjima služe kao glasnici, svećenici ili vođe pod određenim božanstvima, kao npr. u kultu Uskršnjih otoka gdje ''Tangata manu'' (ljudi-ptice) imaju ulogu poglavica,<ref>Routledge S & Routledge (1917) "The Bird Cult of Easter Island" ''Folklore'' '''28'''(4): 337-355.</ref> pomagači, kao u slučaju dva gavrana Hugina i Munina koji šapuću vijesti u uši nordijskog boga Odina.<ref>Chappell J (2006) Living with the Trickster: Crows, Ravens, and Human Culture. ''PLoS Biol'' '''4'''(1):</ref>
 
Ptice također služe i kao religijski simboli, golubica kao Jonin simbol u Bibliji sa svim svojim pripisanim značenjima: plahost, pasivnost, žalovanje i ljepota.<ref>Hauser A (1985) "Jonah: In Pursuit of the Dove" ''Journal of Biblical Literature'' '''104'''(1): 21-37.</ref> Ptice same mogu biti deificirane, kao npr. paun kojeg su indijski Dravidi smatrali samom Majkom Zemljom.<ref>Nair P (1974) "The Peacock Cult in Asia" ''Asian Folklore Studies'' '''33'''(2): 93-170.</ref>
Ptice se ponekad percipiraju i kao čudovišta, kao što je divovska ptica iz perzijskih legendi, ''rok'', kao i legende o ''Pouākaiju'', divovskoj ptici grabljivici koja je sposobna oteti ljude, a utemeljena je na izumrloj vrsti, Haastovom orlu.<ref>Tennyson, A. & Martinson, P. (2006) ''Extinct Birds of New Zealand'' Te Papa Press,Wellington ISBN 978-0-909010-21-8</ref> U nekim dijelovima svijeta na ptice se gleda sa sumnjičavošću i nepovjerenjem. Tako se u dijelovima Afrike za sove smatra da donose nesreću, vještice i smrt.<ref>Enriquez, P.L. & Mikkola H (1997). "Comparative study of general public owl knowledge in Costa Rica, Central America and Malawi, Africa". Pp. 160-166 In: J.R. Duncan, D.H. Johnson, T.H. Nicholls, (Eds). ''Biology and conservation of owls of the Northern Hemisphere. General Technical Report NC-190'', USDA Forest Service, St. Paul, Minnesota. 635 pp.</ref>
 
Ptice su zastupljene u kulturi i umjetnosti od pretpovijesnih vremena. Zajedno s ostalim životinjama prikazane su u ranim spiljskim slikama.<ref>Meighan C (1966) "Prehistoric Rock Paintings in Baja California" ''American Antiquity'' '''31'''(3): 372-392.</ref> Kasnije su ptice iskorištavane za religijsku umjetnost i simbole. Među najveličanstvenijima je danas izgubljeno paunovo prijestolje mogula i perzijskih careva Indije. S porastom interesa znanosti, mnoge slike ptica naručivane su za knjige o zoologiji, a među najpoznatijim umjetnicima u tom području bio je John James Audubon, čije su slike sjevernoameričkih ptica imale velik komercijalan uspjeh u Europi, i po kojemu je kasnije nazvano američko Nacionalno Audubonovo društvo.<ref>Boime A (1999) "John James Audubon, a birdwatcher's fanciful flights" ''Art History'' '''22'''(5) 728-755</ref>
 
Ptice su također važne u poeziji: [[Homer]] je u [[Odiseja|Odiseju]] uključio slavuje, a pjesnici od tada često spominju tu vrstu.<ref>Chandler A (1934) "The Nightingale in Greek and Latin Poetry" ''The Classical Journal'' '''30'''(2): 78-84. </ref> Odnos između albatrosa i mornara središnja je tema ''Pjesme staroga mornara'' [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]], koja je imala tolik utjecaj da je proizvela metaforu teškog bremena. <ref>Lasky E (1992) "A Modern Day Albatross: The Valdez and Some of Life's Other Spills" ''The English Journal'', '''81'''(3): 44-46.</ref>
 
Percepcija pojedinih ptica razlikuje se od kulture do kulture. U nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]], smatra se da sove donose nesreću, u velikom dijelu [[Europa|Europe]] smatraju se mudrim pticama; u drevnom [[Stari Egipat|Egiptu]] ptičju vrstu [[pupavac|pupavca]] (''Upupa epops'') smatralo se svetom pticom, u [[Perzija|Perziji]] simbolom kreposti, u većini Europe lopovima, a u [[Skandinavija|Skandinaviji]] vjesnicima rata.<ref>Dupree N (1974) "An Interpretation of the Role of the Hoopoe in Afghan Folklore and Magic" ''Folklore'' '''85'''(3): 173-193.</ref>
 
===Zaštita===
[[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg|mini|250px|desno|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]]
Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-77142-7</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{cite web | url=http://www.worldwatch.org/node/1763 | title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds | Worldwatch Institute | accessdate=2006-07-21}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa. <ref>{{cite web | url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm | title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations | accessdate=2006-07-21}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni sa udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem.
 
==Galerija zanimljivih fotografija==
<gallery>
Slika:Hawk eye.jpg|Ptice imaju najrazvijeniji vid. Oko sokola simbol je oštrog vida.
Slika:Captive_Red-tailed_Hawk_at_Bacara.jpg|U raširenim krilima ovog američkog jastreba jasno se razabiru vrste krilnog perja.
Slika:Egypt.Edfu.Temple.01.jpg|Sokol Hor, sin Ozirisov i Izidin, važno je božanstvo drevnog Egipta.
Slika:Ciconia ciconia juv small.jpg|Roda je omiljena među ljudima i često se smatra da donosi sreću onome na čijoj kući napravi gnijezdo.
Slika:Landsvale.jpg|Lastavica, čest primjer za poučavanje o ptičjim migracijama.
Slika:Penguinu.jpg|Pingvini su vrlo vješti plivači.
Slika:Pigeon Revivim.jpg|Bijeli golub simbol je mira.
Slika:Dodo 1.JPG|[[Dodo]] je omiljeni primjer izumrlih vrsta uopće.
</gallery>
 
==Izvori==
<!--This article uses the Cite.php citation mechanism. If you would like more information on how to add references to this article, please see http://meta.wikimedia.org/wiki/Cite/Cite.php-->
{{izvori|3}}
 
==Vanjske poveznice==
*[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Aves.html Class Aves (birds)]
 
===Hrvatski jezik===
*[http://www.biom.hr Udruga BIOM - hrvatski BirdLife predstavnik]
*[http://www.vransko-jezero.hr/ Park prirode i ornitološki rezervat Vransko jezero]
*[http://www.ptice.hr/ Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode]
 
===Engleski jezik===
*[http://www.bsc-eoc.org/avibase/avibase.jsp?lang=EN&pg=home Svjetska ornitološka baza podataka]
*[http://www.hbw.com/ibc/ Internet Bird Collection] - Besplatan video materijal o ptičjim vrstama širom svijeta
*[http://www.birdlife.org/ Birdlife International] - Krovna svjetska organizacija posvećena zaštiti ptica širom svijeta
*[http://www.xeno-canto.org/ Xeno-canto] - Snimke glasanja gotovo svih svjetskih ptica
 
===Ostali jezici===
*[http://ptice.si/ Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije] - slovenski BirdLife partner
*Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije - srbijanski BirdLife partner
 
===Drugi projekti===
{{WProjekti
|commons = Aves
|commonshr = Ptice
|commonscat = Aves
|commonscathr = Ptice
|wikiatlas =
|wikiatlashr =
|wikivrste = Aves
|wikivrstehr = Ptice
}}
 
[[Kategorija:Kralježnjaci]]
[[Kategorija:Ptice| ]]
1

uređivanje