Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: brisanje 15 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1648751 na Wikidati |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma.]]
'''Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem''' je bio jedan od najznačajnih [[Eksperiment|pokusa]] u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], jer je to bio prvi dokaz da u [[atom]]u postoji [[atomska jezgra]]. [[Ernest Rutherford|E. Rutherford]] okuplja plodan tim [[istraživač]]a, među kojima su [[Hans Geiger]], Ernest Marsden, [[George Hevesy|G. Hevesy]], [[Henry Moseley|H. Moseley]], a nekoliko je godina dio tima bio i [[Niels Bohr|N. Bohr]]. <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>
Ključni se pokus za to otkriće dogodio 1909. kada su znanstvenici vrlo tanki [[zlato|zlatni]] listić izložili djelovanju [[alfa-čestica]]. [[Thompsonov model atoma]] je predviđao će alfa-čestice proći kroz tanki [[metal]]ni film i raspršiti se pod određenim malim [[kut]]ovima. No, na veliko je iznenađenje istraživačkoga tima ustanovljeno raspršenje i pod velikim kutovima, a neke su se [[helij]]eve jezgre od metalne folije odbile potpuno unatrag. Rutherford je to usporedio s vjerojatnošću da list papira odbije [[top]]ovsku kuglu. Rezultat je pokusa vodio prema novom modelu atoma, koji je Rutherford predložio 1911.: atom se sastoji od središnjega [[električni naboj|električnog naboja]] okruženoga [[sfera|sferičnom]] raspodjelom naboja suprotnoga predznaka. <ref> Geiger H. & Marsden E.: "On a Diffuse Reflection of the α-Particles", journal=Proceedings of the Royal Society, 1909. [http://www.chemteam.info/Chem-History/GM-1909.html]</ref>
| |||