Zadarski astronomski kalendar: razlika između inačica

 

Brojni [[benediktinski samostan]]i djelovali su u Hrvatskoj još od vremena [[knez]]a [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan [[sv. Krševan]]a u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao [[skriptorij]], pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži [[komputski račun]] (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče [[meridijan]]ske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, [[sv. Anastazije]], [[sv. Zojlo]]). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, [[zlatni broj]] i [[ferijalna slova]] za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan [[astrološki stih]] koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i [[minuta]]ma od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme [[arapske brojke]] prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu [[rimske brojke]] u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je [[monah Mihovil]] početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije [[Mons Tumba]] ([[Mont Saint-Michel]]), a potom je završio u Oxfordu.