Tlak elektromagnetskog zračenja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Sunčeva jedrilica je jedrilica, a pogoni je Sunčevo jedro |
||
Redak 1:
[[datoteka:Comet Hale-Bopp 1995O1.jpg|mini|desno|300px|[[Komet Hale-Bopp]]: utjecaji tlaka elektromagnetskog zračenja i [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] na repove prašine i plina jasno se vide.]]
[[datoteka:Cosmos1 in orbit.jpg|mini|desno|300px|[[Sunčeva jedrilica]] je predlagan oblik
[[datoteka:Pillars 2014 HST denoise 0.6 12.jpg|mini|desno|300px|[[Orao (maglica)|Maglica Orao]]: "magla" oblikovana tlakom elektromagnetskog zračenja i zvjezdanim vjetrovima.]]
Redak 7:
'''Tlak elektromagnetskog zračenja''', '''radijacijski tlak''' ili '''svjetlosni tlak''' je [[tlak]] kojim [[svjetlost]] ili drugo [[elektromagnetsko zračenje]] djeluje na plohu na koju pada. U svakodnevnim uvjetima zanemarivo je malen, ali može biti velik za [[laser]]sko zračenje usmjereno na malu [[površina|površinu]]. Tlak elektromagnetskog zračenja [[Sunce|Sunca]] nije zanemariv pri proračunima putanja [[Svemirske letjelice|međuplanetarnih letjelica]]. Prvi ga je opisao [[Johannes Kepler|J. Kepler]] (1619.) tumačeći zašto je rep [[komet]]a uvijek usmjeren poprečno (radijalno) od Sunca, teorijski ga je predvidio [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] (1862.), a prvi je pokusom dokazao njegovo postojanje (1899.) i izmjerio njegovo djelovanje na [[molekule]] [[plin]]a (1909.) [[Pjotr Nikolajevič Lebedev|P. N. Lebedev]]. <ref> '''radijacijski tlak (svjetlosni tlak)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70147] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
Tlak elektromagnetskog zračenja je [[tlak]] koji pritišće bilo koju [[površina|površinu]], koja je izložena [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskom zračenju]]. Ako ga površina upije, onda je tlak jednak iznosu [[Toplinsko zračenje|zračenja]] podijeljenim
== Otkriće ==
Činjenicu da elektromagnetsko zračenje vrši tlak na izloženu površinu je teoretski zaključio [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] 1871. Kasnije je to dokazao ruski fizičar [[Pjotr Nikolajevič Lebedev|P. N. Lebedev]] 1900. i drugi znanstvenici.<ref>P. Lebedev, 1901, "Untersuchungen über die Druckkräfte des Lichtes", Annalen der Physik, 1901</ref> Tlak je jako slab, ali se može otkriti
== Osnove teorije ==
Kod [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] [[Crno tijelo|crnog tijela]], kada je u ravnoteži
:<math> j^{\star} = 4 \cdot \sigma \cdot T^{4} </math>
Redak 20:
=== Tlak u međuplanetarnom prostoru ===
Tlak elektromagnetskog zračenja je oko 4,6 x 10<sup>-6</sup> Pa, na udaljenosti [[Zemlja|Zemlje]] od [[Sunce|Sunca]] i smanjuje se kvadratom udaljenosti od Sunca. <ref>[http://www.tsinghua.edu.cn/docsn/lxx/mainpage/a/Web/index_files/Page567.htm Solar Sail]</ref> Iako je taj tlak vrlo malen u usporedbi
{| class="wikitable" style="text-align: center; width: 400px; height: 200px;"
Redak 46:
|}
Tablica pokazuje da je sila ubrzanja dosta velika u blizini Sunca, a u blizini Jupitera vrlo slaba. Većina
=== Iznos tlaka elektromagnetskog zračenja ===
Prosječni iznos elektromagnetskog zračenja <math>\langle\mathbf{S}\rangle</math> na neku površinu, podijeljen
:<math> P_{rad}=\frac{\langle S\rangle}{c}</math>
=== U unutrašnjosti zvijezda ===
U jezgri zvijezda [[superdiv]]ova je temperature oko 1 GK, pa
== Sunčeva jedrilica ==
{{glavni|Sunčeva jedrilica}}
'''Sunčeva jedrilica''' je predlagan oblik
== Izvori ==
|