Rudna gora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
UNESCO infokutija i poveznice |
||
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
[[Datoteka:Pano keilberg fichtelberg.jpg|mini|300px|Vrh Klínovec]]▼
|ime mjesta = Rudarsko područje Rudne gore
'''Rudna gora''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Erzgebirge'', [[Češki jezik|češ.]] ''Krušné Hory'') je [[Gora|gorski]] prostor na granici [[Češka|Češke]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Nalazi se između gora [[Krkonoše]], [[Češka šuma]] i [[Fichtelgebirge]] te je dio [[Njemačko sredogorje|Njemačkog sredogorja]]. Najviši vrh je Klínovec (njem. Keilberg) s 1244 m visine. Kao što joj ime govori, Rudna gora je vrlo bogata [[Mineralne_sirovine#Metalne_mineralne_sirovine_.28ili_rude.2Fruda.C4.8De.29|rudama]]. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] su pronađena značajna nalazišta [[Srebro|srebra]] i [[Kositar|kositra]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se iskorištavaju [[rudna ležišta|ležišta]] [[ugljen]]a, koja su temelj gospodarskog razvoja Češke i njemačke pokrajine [[Saska (pokrajina)|Saske]]. Na Rudnoj gori je otvoren prvi [[rudnik]] [[uranij]]a u povijesti. Danas se iskorištavaju uranij, kositar, [[cink]] i [[Bakar (element)|bakar]]. Postoje značajni termalni izvori (poznate [[toplice]] [[Karlovy Vary]] ispod planine i Teplice-Šanov).▼
|slika = Lauta Rudolphschacht Pferdegöpel (03pa).jpg
|godina = [[2019.]] <small>(43. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1478 1478]
|država = {{ZD+X/N|NJE}} {{ZD+X/Č|ČEŠ}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Njemačka|width=250|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Rudna gora|position=right
|lat_deg=50|lat_min=33|lat_sec=45|lat_dir=N
|lon_deg=12|lon_min=58|lon_sec=4|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Rudne gore u Njemačkoj</small></center>
}}
'''Rudna gora''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Erzgebirge'', [[Češki jezik|češ.]] ''Krušné Hory'') je [[Gora|gorski]] prostor na granici [[Češka|Češke]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Nalazi se između gora [[Krkonoše]], [[Češka šuma]] i [[Fichtelgebirge]] te je dio [[Njemačko sredogorje|Njemačkog sredogorja]]. Najviši vrh je Klínovec (njem. Keilberg) s 1244 m visine. Kao što joj ime govori, Rudna gora je vrlo bogata [[Mineralne_sirovine#Metalne_mineralne_sirovine_.28ili_rude.2Fruda.C4.8De.29|rudama]].
[[Datoteka:Erzgebirge phys map de.png|mini|300px|lijevo|<center>Zemljovid Rudne gore]]
▲[[Datoteka:Pano keilberg fichtelberg.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Vrh Klínovec]]
Kulturni krajolik Rudnih planina duboko je oblikovan u 800 godina gotovo kontinuiranog rudarstva, od 12. do 20. stoljeća, s iskapanjem, pionirskim sustavima upravljanja vodama, inovativnim mjestima za preradu i topljenje minerala, te rudarskim gradovima. Zbog toga je rudarsko područje Rudne gore upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2019. god.<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/news/2004/ Seven more cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List], 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 8. kolovoza 2019.</ref>.
==Zemljopisne odlike==
Na njemačkoj strani gorja, područja viša od 500 metara nadmorske visine pripadaju prirodnom parku Erzgebirge/Vogtland koji se pruža u dužini od 120 km i najveći je svoje vrste na području Savezne Republike Njemačke. Istočna područja Erzgebirge nalaze se u sklopu zaštićenog pejzaža Osterzgebirge. Također i neka manja područja na njemačkoj i češkoj strani nalaze se pod državnom zaštitom. Osim toga, u nekim području gorskih grebena nalazi se i veći broj planinskih močvara koje se napajaju kišnicom.
==Kulturne odlike==
Gorska priroda ovog gorja intenzivno je oblikovana čovjekovim djelovanjem počevši od prvog vala naseljavanja u srednjem vijeku, da bi danas predstavljala vrlo raznolik kulturni krajolik. Neka mjesta su naročito oblikovana dugotrajnim rudarstvom s brojnim deponijama, branama, jarcima, što je utjecalo na životno stanište brojnih biljaka i životinja.
▲
<gallery>
Datoteka:Kokerei Zollverein.jpg|''Koksara'' čiji se vodeni kanal zimi pretvara u klizalište za posjetitelje
Datoteka:RedDotDesignMuseum 3344.jpg|Bivša zgrada bojlera u bauhaus stilu sa zidovima od crvenog čelika i stakla. Danas muzej arhitekture ''Red Dot''
</gallery>
==Bilješke==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://zollverein.de/ Službena stranica spomenika Zollverein] {{de}}
* [http://www.industriedenkmal-stiftung.de/docs/9977874944135_de.php Povijest kompleksa Zollverein] {{de}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Svjetska baština u Češkoj}}
{{coord|51|29|11|N|07|02|38|E|region:DE_type:landmark|display=title}}
[[Kategorija:Planine u Češkoj]]
[[Kategorija:Planine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Gorja]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Češkoj]]
[[Kategorija:Rudnici]]
| |||