Kozjak (planina u Sjevernoj Makedoniji): razlika između inačica

| Top. karta = {{Lokacijska karta|Makedonija|float=right|width=260|label=Kozjak|lat=42.28|long=22.07|caption=Pozicija planine Kozjak na karti Sjeverne Makedonije}}

'''Kozjak''' ([[makedonski]]: ''Козјак'') je planina na granici [[Sjeverna Makedonija|RepublikeSjeverne Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]].

Većim dijelom nalazi se u Sjevernoj Makedoniji, sjevernoistočno od grada [[Kumanovo|Kumanova]]. Planina se proteže u pravcu zapad - istok uz granicu, od gradića [[ Staro Nagoričane]], pa skoro do grada [[Kriva Palanka]].(oko šesdeset kilometara). Teritorij ove planine zove se '''Kozjačija''', ima 452 km², sa 39 naselja. Najviši vrh planine je - '''Virovi''' (1 284 m.) blizu kojeg prolazi državna granica. Tijekom drugog svjetskog rata, ova planina postala je [[gerila|gerilska]] baza [[četnici|četničkih]] odreda [[Draža Mihajlović|Draže Mihajlovića]], ali i baza [[Narodnooslobodilački pokret|partizanskih]] jedinica [[Hristijan Todorovski Karpoš|Hristijana Todorovskog - Karpoša]]. Planina je bila poprište nekoliko bitaka između ovih snaga, na kraju su partizani izašli kao pobjednici. Na srpskoj strani planine, u kanjonu rijeke [[Pčinja|Pčinje]] nalazi se poznati [[manastir]] [[Prohor Pčinjski (manastir)|Prohor Pčinjski]]{{newdsm}} u kojem je održano prvo zasjedanje [[ASNOM|ASNOM-a]] 2, kolovoza,[[1944]]. Danas je nešto niže nizvodno, sa makedonske strane granice podignut memomorijalni [[muzej]] [[ASNOM|ASNOM-a]] i [[rekreacija|rekreacioni]] centar, pored sela '''Pelince'''. Po legendi u ovoj planini živio je [[svetac]] [[Prohor Pčinjski (svetac)|Prohor Pčinjski]].