Rudna gora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
UNESCO infokutija i poveznice |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16:
}}<small>Lokacija Rudne gore u Njemačkoj</small></center>
}}
'''Rudna gora''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Erzgebirge'', [[Češki jezik|češ.]] ''Krušné Hory'') je [[Gora|gorski]] prostor na granici [[Češka|Češke]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Nalazi se između gora [[Krkonoše]], [[Češka šuma]] i [[Fichtelgebirge]] te je dio [[Njemačko sredogorje|Njemačkog sredogorja]]. Najviši vrh je [[Klínovec]] (njem. ''Keilberg'') s 1244 m visine, a nalazi se u [[Karlovarski kraj|Karlovarskom kraju]], Češka. Kao što joj ime govori, Rudna gora je vrlo bogata [[Mineralne_sirovine#Metalne_mineralne_sirovine_.28ili_rude.2Fruda.C4.8De.29|rudama]].
[[Datoteka:Erzgebirge phys map de.png|mini|300px|lijevo|<center>Zemljovid Rudne gore]]
[[Datoteka:Pano keilberg fichtelberg.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Vrh Klínovec]]
Redak 23:
==Zemljopisne odlike==
Rudna gora je [[orogen]] nastao [[Hercinska orogeneza|hercinskom orogenezom]] u [[paleozoik]]u (od prije ~390 do prije ~310 milijuna godina). Zbog toga gorje ima blage obronke s jedne (njemačke) strane i strme litice s druge (češke) strane. U tom razdoblju su se u njegovim dubinama odigravao [[metamorfizam]] pri kojemu su nastali [[škriljevac]] i [[gnajs]] s granulama [[pluton (geologija)|plutona]]. Kponcem paleozoika planine su erodirale u [[Perm (geološko razdoblje)|permijski]] [[masiv]] tvrdih stijena. U [[tercijar]]u [[tektonika ploča]] je prouzročila lom (disekciju) ovih stijena u neovisne planine koje su se uzdigle prema sjeverozapadu. U kasnom tercijaru [[vulkanizam]] je uzdigao brane [[bazalt]]a i [[fonolit]]a s mnogim venama ruda. Ostale prisutne vrste stijena su: [[filit]], [[granit]] i [[riolit]].
Na njemačkoj strani gorja, područja viša od 500 metara nadmorske visine pripadaju prirodnom parku Erzgebirge/Vogtland koji se pruža u dužini od 120 km i najveći je svoje vrste na području Savezne Republike Njemačke. Istočna područja Erzgebirge nalaze se u sklopu zaštićenog pejzaža Osterzgebirge. Također i neka manja područja na njemačkoj i češkoj strani nalaze se pod državnom zaštitom. Osim toga, u nekim području gorskih grebena nalazi se i veći broj planinskih močvara koje se napajaju kišnicom.▼
Rudna gora se pruža u smjeru jugozapad-sjeveroistok i duga je oko 150 km, a u prosjeku široka oko 40 km.
[[Datoteka:Burg_Stein2.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Dvorac Stein na rijeci Zwickauer Mulde.]]
Istočne planine (''Osterzgebirge'') uglavnom obuhvaćaju velike, blago uzdižuće visoravni, za razliku od strmijih i viših ležećih zapadnih (''Westerzgebirge'') i središnjih područja (''Mittelerzgebirge''), a razdijeljene su riječne doline koje često mijenjaju smjer ([[Svatava]], [[Rolava]], [[Zwickauer Mulde]], [[Freiberger Mulde]], [[Rote Weißeritz]], [[Müglitz]] i [[Gottleuba]]). Sami vrhovi planina tvore, u sva tri područja, niz visoravni i pojedinih brda. Najviša planina Rudne gore je [[Klínovec]] (njem. ''Keilberg'') s 1.244 metara, a najviša nadmorska visina na saksonskoj strani je 1.215 metara visok [[Fichtelberg]], koji je bio najviša planina u [[Njemačka Demokratska Republika|DR Njemačkoj]]. Tu je oko tridesetak vrhova viših od 1.000 m, ali nisu sve jasno definirani i većina ih se nalazi oko Klínovca i Fichtelberga.
[[Datoteka:St%C3%BCrmer_2.jpg|mini|<center>Planina [[Bouřňák]] (''Stürmer'') zimi]]
Klima viših regija Rudne gore je okarakterizirana kao izrazito oštra. Temperature su tijekom cijele godine znatno niže nego u nizinama, a ljeta su primjetno kraća, a česti su hladni dani. Prosječne godišnje temperature dosežu samo vrijednosti od 3 do 5 °C. Planinski lanac rasjeda koji se penje od sjeverozapada do jugoistoka omogućuje dugotraje kišne i snježne padaline, te stvara dvostruko više oborina (preko 1.100 mm) nego u nizinama. Povijesni izvori opisuju teške zime u kojima se stoka smrzla do smrti u svojim stajama, a povremeno su kuće i podrumi bili u snijegu čak i nakon snježnih padavina u travnju. Stanovništvo je redovito bilo odsječeno od vanjskog svijeta i Gornje Rudno gorje je zbog toga već u 18. stoljeću dobilo nadimak „[[Saska|Saski]] [[Sibir]]” ''(Sächsisches Sibirien)''<ref>Johann Friedrich Wilhelm Toussaint von Charpentier, ''Mineralogische Geschichte des Sächsischen Erzgebirges'', Carl Ernst Bohn, Hamburg, 1775., str. 48.</ref>.
Kao posljedica klime i velikih količina snijega u blizini [[Satzung]]a, na nešto ispod 900 m nadmorske visine, nastala je prirodna regija patuljastog [[planinski bor|planinskog bora]].
▲Na njemačkoj strani gorja, područja viša od 500 metara nadmorske visine pripadaju [[Park prirode Erzgebirge/Vogtland|prirodnom parku Erzgebirge/Vogtland]] koji se pruža u dužini od 120 km i najveći je svoje vrste na području Savezne Republike Njemačke. Istočna područja Erzgebirge nalaze se u sklopu zaštićenog pejzaža [[Osterzgebirge]]. Također i neka manja područja na njemačkoj i češkoj strani nalaze se pod državnom zaštitom. Osim toga, u nekim području gorskih grebena nalazi se i veći broj planinskih [[močvara]] koje se napajaju kišnicom. Mnoga od tih zaštićenih područja nude utočište rijetkim vrstama koja su posebno prilagođena ovom okruženju, kao što su različite vrste [[orhideja]] i [[encijan]]a, [[mali ćuk]], ali i manje rijetke kao što su [[sova ušara]] i [[crna roda]].
==Kulturne odlike==
[[Datoteka:Annaberger-Bergaltar2.jpg|mini|<center>Rudarski oltar u Crkvi sv. Ane, Annaberg-Buchholz, iz 1522.]]
Gorska priroda ovog gorja intenzivno je oblikovana čovjekovim djelovanjem počevši od prvog vala naseljavanja u srednjem vijeku, da bi danas predstavljala vrlo raznolik kulturni krajolik. Neka mjesta su naročito oblikovana dugotrajnim rudarstvom s brojnim deponijama, branama, jarcima, što je utjecalo na životno stanište brojnih biljaka i životinja.
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] su pronađena značajna nalazišta [[Srebro|srebra]] i [[Kositar|kositra]], što bio pokretač tehnoloških inovacija, posebno u stoljeću od 1460.
[[Datoteka:BergparadeMarienbergDez2005.jpg|mini|<center>Parada rudara u [[Marienberg]]u]]
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se iskorištavaju [[rudna ležišta|ležišta]] [[ugljen]]a, koja su temelj gospodarskog razvoja Češke i njemačke pokrajine [[Saska (pokrajina)|Saske]]. Na Rudnoj gori je otvoren i prvi [[rudnik]] [[uranij]]a u povijesti i ova regija je postala glavni svjetski proizvođač uranija. Danas se iskorištavaju uranij, kositar, [[cink]] i [[Bakar (element)|bakar]]. Tu su i značajni termalni izvori od kojih su najpoznatiji [[toplice]] [[Karlovy Vary]], ispod planine, i Teplice-Šanov.
[[Datoteka:Feuerwerk Annaberg Kät.jpg|mini|<center>Vatromet za festival [[Annaberger Kät]] u [[Annaberg-Buchholz]]u 2006.]]
Stara izreka, ovdje skovana, da „sve dolazi iz rudnika“ (''Alles kommt vom Bergwerk her!'') odnosi se na mnoga područja života u regiji, od njenog krajolika, rukotvorina, industrije, živih tradicija i narodne umjetnosti. Posjetitelj to može prepoznati po dolasku iz uobičajenog svakodnevnog rudarskog pozdravlja ''Glück Auf!'' koji se koristi u regiji. Rudna gora je poznata po različitim običajima u vrijeme [[Advent]]a i [[Božić]]a, kao što su tradicionalna rudarska pučka umjetnost u obliku figura za pušenje (''Räuchermann''), božićnih piramida (''Weihnachtspyramide''), lučnih svijećnjaka (''Schwibbogen''), [[Orašar (figura)|orašara]], figura rudara i anđela, koji se svi koriste kao božićni ukrasi. Pored božićnih tržnica i ostalih manjih tradicionalnih i modernih pučkih festivala, [[Annaberger Kät]] najpoznatiji je i najveći festival Rudne gore. Pokrenuo ga je 1520. godine vojvoda Georg Bradati i od tada se održava svake godine u [[Annaberg-Buchholz]]u.
<gallery>
Slika:DSZwickauObertor020507FotoAKaiser.jpg|Obelisk u Zwickau, Obertor - početak „Srebrnog puta” za turiste
Slika:SchlemaSchacht15IIb.jpg|Rudnik za posjetitelje Markus Semmler Stolln, Bad Schlema
Datoteka:FrohnauerHammerSchmiede.jpg|Muzej tehnologije Frohnauer Hammer, primjer mlinova-kovačnica koje su izgrađene kao dio rudarske industrije.
Datoteka:Muldenhuetten2.jpg|Najstarija njemačka topionica u Muldenhüttenu, blizu Freiberga.
Slika:Fotothek_df_n-11_0000305.jpg|VEB rudnik Zinnerz u Altenbergu (1982.)
</gallery>
==Bilješke==
{{izvori}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
| |||