Rudna gora: razlika između inačica

 

Rudna gora je [[orogen]] nastao [[Hercinska orogeneza|hercinskom orogenezom]] u [[paleozoik]]u (od prije ~390 do prije ~310 milijuna godina). Zbog toga gorje ima blage obronke s jedne (njemačke) strane i strme litice s druge (češke) strane. U tom razdoblju su se u njegovim dubinama odigravao [[metamorfizam]] pri kojemu su nastali [[škriljevac]] i [[gnajs]] s granulama [[pluton (geologija)|plutona]]. Kponcem paleozoika planine su erodirale u [[Perm (geološko razdoblje)|permijski]] [[masiv]] tvrdih stijena. U [[tercijar]]u [[tektonika ploča]] je prouzročila lom (disekciju) ovih stijena u neovisne planine koje su se uzdigle prema sjeverozapadu. U kasnom tercijaru [[vulkanizam]] je uzdigao brane [[bazalt]]a i [[fonolit]]a s mnogim venama ruda. Ostale prisutne vrste stijena su: [[filit]], [[granit]] i [[riolit]].

Rudna gora se pruža u smjeru jugozapad-sjeveroistok i duga je oko 150 km, a u prosjeku široka oko 40 km.

Istočne planine (''Osterzgebirge'') uglavnom obuhvaćaju velike, blago uzdižuće visoravni, za razliku od strmijih i viših ležećih zapadnih (''Westerzgebirge'') i središnjih područja (''Mittelerzgebirge''), a razdijeljene su riječne doline koje često mijenjaju smjer ([[Svatava]], [[Rolava]], [[Zwickauer Mulde]], [[Freiberger Mulde]], [[Rote Weißeritz]], [[Müglitz]] i [[Gottleuba]]). Sami vrhovi planina tvore, u sva tri područja, niz visoravni i pojedinih brda. Najviša planina Rudne gore je [[Klínovec]] (njem. ''Keilberg'') s 1.244 metara, a najviša nadmorska visina na saksonskoj strani je 1.215 metara visok [[Fichtelberg]], koji je bio najviša planina u [[Njemačka Demokratska Republika|DR Njemačkoj]]. Tu je oko tridesetak vrhova viših od 1.000 m, ali nisu sve jasno definirani i većina ih se nalazi oko Klínovca i Fichtelberga.

[[Datoteka:St%C3%BCrmer_2.jpg|mini|<center>Planina [[Bouřňák]] (''Stürmer'') zimi]]

==Bilješke==

{{izvori}}

 

{{Svjetska baština u Njemačkoj}}

{{Svjetska baština u Češkoj}}

 

 

[[Kategorija:Planine u Češkoj]]