Srbi u Mađarskoj: razlika između inačica

Srbi su na teritorijiteritoriju Mađarske prisutni još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Tijekom [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]] (od kraja 14. stoljeća do 1459. godine), srpski vladari [[Stefan Lazarević]] i nakon njega [[Đurađ Branković]], su naseljavali srpsko stanovništvo iz današnje središnje Srbije u sjeverne krajeve svojih država, a dio i na svoje posjede u Ugarskoj koje su dobili od ugarskog kralja. Dio Srba koji se nakon pada Despotovine našao u Ugaskoj služio je kao pogranična vojska ugarskog kralja.<ref name="szerb">(srp.) [http://www.szerb.hu/sr/istorijski-pregled.php Samouprava Srba u Mađarskoj: Istorijski pregled o Srbima u Mađarskoj], pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref>

Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526. godine i poraza ugarske vojske, veliki dio mađarskog stanovništva napušta dijelove pod vlašću [[Osmanlije|Osmanlija]], te na njihovo mjesto dolaze Srbi, Šokci, Bunjevci i dio islamiziranog bosanskog stanovništva. Oni postaju glavna vojna snaga [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] na području Panonske nizijenizine. Sljedeće veliko doseljavanje zbilo se 1690. godine, odnosno [[Velika seoba Srba|Velikom seobom Srba]] pod [[Arsenije III. Crnojević|Arsenijem III. Crnojevićem]], kada je današnja Mađarska prešla pod vlast [[Habsburzi|Habsburgovaca]]. Oko 60.000 (neke procjene idu čak do 185.000<ref>(srp.) [http://www.sgd.org.rs/publikacije/globus/33/013%20Milos%20Nestorovic%20-%20ETNODEMOGRAFSKI%20PROBLEMI%20KOSOVA%20I%20METOHIJE.pdf Miloš Nestorović: Etnodemografski problemi Kosova i Metohije], pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref>) Srba se tada naselilo u [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]], te im je obećana crkveno-školska autonomija u zamjenu zada budu austrijski vojnici.<ref name="szerb" />

Srpski kulturni preporod se zbivao upravo na teritorijiteritoriju Ugarske (današnja Mađarska i [[Vojvodina]]). Tako je 1826. godine u [[Pešta|Pešti]] osnovana [[Matica srpska]] (kasnije preseljena u [[Novi Sad]]), najstarija srpska književna, kulturna i znanstvena institucija.<ref>[http://www.maticasrpska.org.rs/matica-srpska/ (srp.) Matica srpska: O Matici srpskoj], pristupljeno 8. srpnja 2016. godine</ref>

Prema mađarskim službenim statistikama, u Mađarskoj je 2001. živjelo 7.350 Srba <ref>[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html Mađarski statistički ured] Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama 2001.</ref>.

4.186 stanovnika Mađarske govori [[srpski jezik|srpski]] sa članovima obitelji ili prijateljima, a 5.279 ima afinitet sa kulturnim vrijednostima i tradicijama srpskog naroda <ref>[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/1/load01_10_0.html Mađarski statistički ured] 2001.</ref>.

Srbi u Mađarskoj imaju svoj tjednik '''"Srpske nedeljne novine"''', koje izlaze u Budimpešti. Jednom godišnje, u suradnji sa Zadužbinom Jakova Ignjatovića, izdaje se periodika '''"Neven"''', kao prilog "Srpskih nedeljnih novina za kulturu, književnost i umjetnost". PoredPokraj navedenih novina treba se spomenuti i '''"Eparhija"''', časopis Eparhije budimske koji se pojavljuje periodično i '''Srpski ekran''', polusatnu emisija Mađarske televizije na srpskom jeziku. U Pečuju[[Pečuh]]u postoji srpska redakcija Mađarskog radija koja se svakodnevno javlja sas emisijom na srpskom jeziku u trajanju od 120 minuta. Također, postoje i Internet radio-stanice '''"SRB"''' (pod pokroviteljstvom Samouprave Srba u Mađarskoj) i '''"Ritam"''' (pod pokroviteljstvom Srpske samouprave u Budimpešti).

Do 1948. godine postojelepostojale su javne škole koje su djelovale na srpskom jeziku, ali se širenjem nacionalizacije ili ukidaju ili utapaju sa drugim mađarskim školama. Od 1992. godine, Srbi ponovno imaju svoje samostalne škole. Danas u Mađarskoj djeluje školuškola sa srpskim nastavnim jezikom, '''Srpsko zabavište, osnovna škola, gimnazija i đački dom „Nikola Tesla“''' u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Sa dvojezičnom nastavom radi osmorazredna '''Srpska osnovna škola''' u [[Batanja|Batanji]]. U [[Lovra|Lovri]] i [[Deska|Deski]] postoji nastava na srpskom jeziku do petog razreda osnovne škole. Kao dopunska, nastava srpskog jezika obavlja se u [[Százhalombatta|Százhalombatti]], [[Segedin]]u, [[Magyarcsanád|Mađarskom Čanadu]] i [[Sentivan (Čongradska županija, Mađarska)|Sentivanu]]. U [[Santovo|Santovu]] srpska djeca pohađaju hrvatsku osnovnu školu, gdje im se pruža prilikaprigoda za upoznavanje srpskog jezika, pisma i književnosti.