Razlika između inačica stranice »Genetski modificirani organizmi«

uredio članak
m (uklonjena promjena suradnika 88.207.95.250 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 141.136.246.177)
Oznaka: brzo uklanjanje
(uredio članak)
{{pravopis}}
{{izvor}}
[[Datoteka:ChimericMouseWithPups.jpg|thumb|LabaratorijskiLaboratorijski miševi izmjenjenih gena]]
'''Genetski modificirani organizmi''' (GMO) su bilo koji organizmi čiji je [[gen]]etski materijal izmijenjen uz pomoć korištenjakorištenjem tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkoggenetskog inženjerstva]].
 
Precizna definicija genetskog inženjerstva varira, no najčešća se misli na namjernu promjenu organizma na način koji se ne događa razmnožavanjem i spontanom [[Genska rekombinacija|rekombinacijom]] u prirodi.
[[Datoteka:Zebrafisch.jpg|thumb|Prirodni izgled ribe bez genetičkog inženjerstva .]]
[[Datoteka:ChimericMouseWithPups.jpg|thumb|Labaratorijski miševi izmjenjenih gena]]
'''Genetski modificirani organizmi''' (GMO) su organizmi čiji je [[gen]]etski materijal izmijenjen uz pomoć korištenja tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]].
 
Čovjek je genetski modificirao velik broj vrsta, od bakterija i virusa do biljaka i životinja. Geni i skupine gena mogu se prenositi unutar same vrste, između vrsta (rezultat su ''transgeni organizmi''), čak i između [[Carstvo (taksonomija)|carstava]]. Moguće je modificirati ili ugasiti pojedinačni gen, te unijeti sintetski, dobiven tehnologijom rekombiniranja DNA.
Tehnologija rekombinirane [[deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] je proces u kojem se koriste molekule DNA različitih izvora, koje se spoje u jednu [[molekula|molekulu]] i tako stvore novu kombinaciju gena. Organizam putem takve DNA stječe nove ili izmijenjene gene. Transgenetski organizam, podskupina GMO je organizam u koji je stavljena DNA neke druge vrste. GMO je sastojak genetski modificirane hrane.
 
Ako se dodaju geni drugih vrsta, radi se o ''horizontalnom prijenosu''. Ono se javlja i u prirodi kada iz bilo kojeg razloga strana DNA uđe u stanicu. U kontroliranim uvjetima, geni koje se želi ubaciti u genom ciljanog organizma moraju se povezati s virusom (''virusni vektor''), ili ih unijeti fizičkim putem putem [[Plazmid|plazmida]].
==Proizvodnja==
Genetska promjena većinom označava dodavanje ili brisanje gena iz DNA. Ako se dodaju geni drugih vrsta, radi se o horizontalnom prijenosu podataka. U prirodi ovo se javlja kad strana DNA uđe u stanicu iz bilo kojeg razloga. Kad se ovo radi u laboratoriju potrebno je povezati gene s virusom ili fizičkim putem u jezgru odabranog domaćina unijeti DNA. Danas se koriste sofisticiranije metode i u biljke se DNA često prenosi putem [[bakterija]], posebno Agrobacterium, a na životinje putem [[virus]]a, npr. lentivirus.
 
==Razvoj==
Prva vrsta genetski modificirana genetskim inženjeringom je bakterija [[Escherichia coli|''Escherichia coli'']] promijenjena tako da proizvodi određenu bjelančevinu koju inače proizvodi bakterija iz roda [[Salmonella]].
Osnovni princip proizvodnje GMO je dodavanje novog genetskog materijala u genom organizma. Ovo zovemo genetski inženjering. Koristi se u praksi od 1973. od otkrivanja DNA i stvaranja prve rekombinantne bakterije, odnosno postojeće bakterije [[Escherichia coli|''E. coli'']] koja je proizvodila gen salmonele.
Na konferenciji u Asilmaru godine 1975. počelo se raspravljati o opasnostima povezanim s genetičkim inženjeringom, a glavni zaključak je bio da se korištenje ove tehnologije mora kontrolirati od strane države sve do trenutka kad će se sa sigurnosti znati da je bezopasna.
 
Na konferenciji u Asilmaru godine 1975. godine počelo se raspravljati o opasnostima povezanim s genetičkim inženjeringom, a glavni zaključak je bio da se korištenje ove tehnologije mora kontrolirati od strane države sve do trenutka kad će se sa sigurnosti znati da je bezopasna.
Herbert Boyer je osnovao prvu poduzeće, koje je koristilo tehnologiju rekombinirane DNA pod imenom ''Genetech'' i 1978. proizveli su vrstu E. coli koja je proizvodila ljudski protein [[inzulin]]. Ovo je mnogo pomoglo oboljelima od [[dijabetes]]a.
 
Herbert Boyer je osnovao prvu poduzeće,tvrtku kojekoja je koristilokoristila tehnologiju rekombiniranerekombinantne DNA, pod imenom ''Genetech''. iTvrtka je 1978. proizveliproizvela su vrstusoj ''E''. coli kojakoji je proizvodilaproizvodio ljudski proteinhumani [[inzulin]]., Ovošto je mnogoomogućilo pad cijene lijeka za pomogloljude oboljelimaoboljele od [[dijabetes]]a.
Godine 1986. prva probna testiranja bakterija koje su genetski promijenjene da zaštite biljke od leda izvršila je mala tvrtka Advanced Genetic Sciences iz Oaklanda, [[Kalifornija]]. Iste godina počeo je s terenskim istraživanjima [[Monsanto]].
 
1983. godine uzgojen je GM duhan otporan na određeni antibiotik.
Krajem 1980-tih počeo se uzgajati manji broj eksperimentalnih usjeva s genetski modificiranim (GM) biljkama u Kanadi i SAD-u. Po prvi put su komercijalno korišteni polovicom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Od toga vremena koriste se sve više i više.
 
1985. godine u ''ex vitro'' uvjetima razvijene su prve GM biljke otporne na neke insekte, viruse i bakterije.
===Komercijalni razvoj genetskih modifikacija===
Komercijalni razvoj genetskih modifikacija kroz povijest:
 
Godine 1986. prva probna testiranja bakterija koje su genetski promijenjene da zaštite biljke od leda izvršila je mala tvrtka Advanced Genetic Sciences iz Oaklanda, u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Iste godina počeo je s terenskim istraživanjima i [[Monsanto]].
1983.g. uzgojem genetski modificiranog duhana koji je otporan na antibiotik, 1985.g. prve genetski modificirane biljke otporne na insekte, viruse i bakterije uzgajane ex vitro, 1990.g. prvi uspješni ex vitro uzgoj (genetski modificirani pamuk), 1994.g. Flavr – Savr rajčica prva genetski modificiran hrana odobrena od strane FDA , 1995.g. komercijalizirane biljke rezistentne na herbicide i insekte, 1997.g. genetski modificiran kukuruz odobren od strane Europske unije
 
Krajem 1980-tih počeo se uzgajati manji broj eksperimentalnih usjeva s genetski modificiranim (GM) biljkama u Kanadi i SAD-u. Po prvi put su komercijalno korišteni polovicom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. OdOdonda toga vremenase koriste se sve više i više.
 
1990. počeo je prvi uspješni ''ex vitro'' uzgoj industrijske biljke pamuk
 
1994. razvijena je sorta rajčice CGN-89564-2 pod imenom "Flavr Savr", prva odobrena za ljudsku prehranu od strane [[Američka agencija za hranu i lijekove|Američke agencije za hranu i lijekove (FDA]])
 
1995. komercijalizirane su neke biljke rezistentne na herbicide i insekte
 
1997. GM kukuruz odobren za prehranu od strane Europske unije
 
== Upotreba==
GMO se koristi u biološkim i medicinskim istraživanjima, proizvodnji lijekova, eksperimentalnoj medicini i poljoprivredi. Kontroverzna, ali široko prihvaćena je upotreba GMOGM tehnologije kao pravo patenta nad urodima hrane koji su otporni na komercijalne herbicide i/ili stvaraju pesticid unutar same biljke. Najveći dio GMOGM usjeva na svijetu je u vlasništvu američke korporacije [[Monsanto]].
 
Prema International Service for the Acquisition of Agri-Biotech Applications (ISAAA), godine 2010. je oko 15 milijuna poljoprivrednika uzgajalo je GMOGM usjeve u 29 zemalja. Njih 90% nalazi se u siromašnim zemljama u razvoju kao što su: [[Indija]], [[Kina]], [[Filipini]], [[Južnoafrička Republika]]. Globalna komercijalna vrijednost GMOGM usjeva je 2008. procijenjena na 130 milijardi [[USD]]. U SAD su oko 81-86% usjeva kukuruza, 88-90% svih usjeva soje i 81-93 % usjeva pamuka usjevi kod kojih je korištena GMOGM tehnologija.
 
I pored toga što postoji širok znanstveni konsenzus da GMOGM hrana ne nosi osobite rizike koji ne postoje kod drugih metoda genetske modifikacije, korištenje GMO je izazvalo mnoge kontroverzijekontroverze širom svijeta. Protivnici tvrde da se je nepoželjno mijenjati biološke procese koji su prirodno evoluirali tijekom dugog razdoblja, a neki naglašavaju da moderna znanost ne može u potpunosti shvatiti sve moguće potencijalne negativne utjecaje ovih promjena. Drugi u ovom vide prirodni razvoj ljudske težnje da stvori usjev s najpoželjnijim karakteristikama, a posljednjih godina pojavljuju se tvrdnje da GMOGM namirnice uzrokuju rak, neplodnost i cijeli niz drugih negativnih posljedica na ljudski organizam. Ove tvrdnje, od kojih su mnoge nastale nepoznavanjem problematike, nemaju znanstvenih dokaza i nisu prihvaćene od znanstvene zajednice.
 
===Primjeri genetski modificiranih biljaka===
Rajčica s odgođenim zrenjem "Flavr Savr", Bt[[Bacillus thuringiensis|Bt]] usjevi – biljke otporne na štetočine, biljke otporne na herbicide, biljke s poboljšanim hranjivim vrijednostima (zlatna riža), biljke sa uklonjenim alergenima, biljke koje sadrže cjepiva.
 
===TransgenetičkeTransgenične životinje===
TransgenetičkeTransgenične životinje se koriste za eksperimente u biomedicinskim istraživanjima, posebno prilikom otkrivanja i razvoja lijekova za razne opasne bolesti. Mijenjanjem DNA ili dodavanjem DNAgena određenojgenomu životinjiodređene životinje, njena DNA proizvodi proteine koji se koriste prilikom liječenja.
 
TransgenetičkiOvakve životinjesu se počinjuživotinje počele komercijalno koristiti od 6. veljače 2009. kada je US FDA odobrila prvi lijek za ljude dobiven od transgenetičketransgenične životinje, i to([[Domaća koza|koze]]). Lijek ATryn je antikoagulant[[Antikoagulansi|antikoagulans]] i smanjujedobiva mogućnostse gušanjaiz krvimlijeka tijekomGM operacije ili poroda. Sastojak je kozjeg mlijekakoza.
 
===TransgenetičkiTransgenični mikrobi===
Bakterije su zbog svoje jednostavne strukture bile prvi organizmi koji su modificirani u laboratoriju. Danas se koriste u razne svrhe, a posebno su važne za proizvodnju velikih količina ljudskih proteina koji se koriste u medicini, npr. inzulina što je izuzetno pojeftinilo njihovu proizvodnju i dostupnost, spašavajući ogromni broj života oboljelih.
 
Radi se na razvijanju GM virusa koji bi kao vektori predstavljali osnovu [[Genska terapija|genske terapije]].
 
[[Kategorija:Genetika]]
108

uređivanja